Vlada ne planira ukinuti zaštitne mjere za cijene energije i spremna je ponovno intervenirati bude li to potrebno, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

„Išli smo na fazno otpuštanje mjera, pratimo što se događa na svjetskim tržištima i bilo bi pogrešno reći da nećemo više intervenirati. Pronašli smo način kako balansirati intervencije koje nisu pretjerane, ali su primjerene“, rekao je Plenković.

premijer u opatiji

Plenković: Prosječna neto plaća sredinom 2028. bit će 1.600 eura, mi ćemo to ostvariti

Aktualni, 11. paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva vrijedan je 260 milijuna eura, a primjenjuje se od početka listopada. Energetske mjere vrijedne su 170,14 milijuna eura i traju do 31. ožujka 2027.

Njima su cijene električne energije i plina za građane i male poduzetnike zadržane na dosadašnjoj razini. Vlada je izračunala da bi prosječni mjesečni račun za struju bez subvencija iznosio 58,25 eura, dok uz mjere ostaje na 43,33 eura. Subvencioniranjem plina spriječen je, prema Vladinim podacima, prosječni rast krajnje cijene od oko 16 posto.

Rejting i 22 kvartala rasta

Govoreći o hrvatskom gospodarstvu, Plenković je izdvojio rast kreditnog rejtinga, rekordnu zaposlenost i kontinuirani gospodarski rast.

„Imamo 22 kvartala stalnog gospodarskog rasta i to govori da smo u tom pogledu napravili dobar korak. Hrvatska ima najveću zaposlenost ikad, tržište rada je dobro, rast je kontinuiran, a odgovori na krize su bili snažni“, rekao je.

Na pitanje jesu li rejting agencije možda pretjerale s podizanjem hrvatskog rejtinga, odgovorio je da su, prema njegovoj ocjeni, prepoznale strateške ciljeve, odgovorno upravljanje javnim financijama i političku stabilnost.

Moody’s je u listopadu potvrdio hrvatski rejting A3 uz stabilne izglede, istaknuvši među ostalim kvalitetu institucija, fiskalnu politiku, gospodarski rast i smanjenje udjela javnog duga. S&P je u ožujku podigao hrvatski rejting s A- na A, također uz stabilne izglede.

Poseban doživljaj

Luksuzni hotel, 120 kilometara staza i Ivica Kostelić: poslovni događaj s drukčijim pravilima

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica

Europa mora ojačati konkurentnost

Premijer je velik dio razgovora posvetio međunarodnim gospodarskim okolnostima, za koje je rekao da su već dulje vrijeme nestabilne.

Govoreći o odnosima Europske unije sa SAD-om, Rusijom i Kinom, izdvojio je američku carinsku politiku, posljedice ruske agresije na Ukrajinu te snažan rast kineske konkurencije.

Posebno je upozorio na europski trgovinski deficit s Kinom i sve veću konkurentnost kineskih proizvoda, uključujući automobilsku industriju.

Zaključio je da takvo okruženje Europi nameće potrebu snažnijeg fokusa na konkurentnost.

„Europski novac neće nestati”

Plenković je odbacio i tvrdnje da će Hrvatska nakon završetka sadašnjeg financijskog razdoblja ostati bez značajnijih europskih sredstava.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je dosad u odnosu uplata u europski proračun i primljenih sredstava u plusu oko 22 milijarde eura, a do 2034. ta bi razlika mogla porasti na približno 34 milijarde.

Govorio je i o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kazavši da je većina predviđenih ciljeva ostvarena.

Kao problematičan projekt izdvojio je projekt robotaksija, koji nije ispunio sve planirane ciljeve u predviđenom roku. Projekt Verne još je u postupku završne provjere troškova i ostvarenih pokazatelja, nakon čega će biti poznato hoće li i koliko od dodijeljenih sredstava morati biti vraćeno.

Plenković je rekao da zbog tog projekta očekuje određeno smanjenje europskih sredstava, ali da jedan nedovršeni projekt ne dovodi u pitanje ukupnu provedbu NPOO-a.