Vlada planira pokrenuti investicijski ciklus koji bi u ovoj recesijskoj godini trebao osigurati rast realnih investicija za čak 9,4 posto, što bi pak omogućilo maksimalna ulaganja od ukupno 2,4 milijarde eura, najavio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Budimo realni, tražimo nemoguće, citirao je Čačić poznato “šezdesetosmaško” geslo pojašnjavajući kako si Vlada mora zadati visoke ciljeve ako želi pokrenuti gospodarstvo iz krize. Iako svi analitičari predviđaju pad investicija u ovoj godini za dva posto, Vlada želi potaknuti “novi optimizam” kroz pokretanje svih mogućih projekata, koji će biti financirani od javnog sektora, preko javno-privatnog partnerstva do privatnog kapitala. U roku 90 dana, najduže do 1. lipnja, moraju biti objavljene stotine javnih natječaja za projekte i investicije, stotine hrvatskih tvrtki i desetine tisuća ljudi moraju dobiti mogućnost da počnu raditi, istaknuo je Čačić na sjednici Vlade. Nažalost, trenutno ni pet posto projekata koje je pripremala bivša Vlada nije spremno za realizaciju, rekao je Čačić dodavši kako su priče o tim projektima “velika magla”. Dok smo pripremali materijal za predstavljanje investicija dolazile su nam tisuće podataka, “jedni su govorili o šljivama, drugi o space shuttleu, treći ni o čemu”. U ovoj zemlji nitko danas ne zna što se zaista radi, oštar je bio Čačić.

No, dobro je što postoje strategije oko kojih postoji konsenzus i s prošlom Vladom, tako da znamo što želimo, a država sada mora poslati poruku snage i sposobnosti da će ne samo platiti svoje obveze nego i krenuti u konkretne projekte, kazao je. Premijer Zoran Milanović, koji smatra kako Vlada zapravo treba istaknuti parolu “Budimo realni, tražimo moguće” jer je predstavljeni plan investicija realan, upozorio je da rast javnog duga Hrvatsku tjera na zaokret u politici. Dug je od 2008. godine, kada je iznosio 42 posto BDP-a, lani narastao na 63 posto, računajući dug opće države te potencijalni dug po osnovi državnih jamstava i duga HBOR-a. Hrvatska je prešla kritičnu granicu od 60 posto BDP-a, pa iako još nije u situaciji najzaduženijih država, to je jasna poruka da mora zaokrenuti smjer, ustvrdio je Milanović.

Pokretanje investicijskog ciklusa temelji se na ulaganjima prvenstveno u energetiku i promet, pri čemu je Čačić iznio “šokantni” podatak Svjetske energetske agencije da je Hrvatska u apsolutnom iznosu osmi neto uvoznik električne energije na svijetu. Predviđene investicije u javnom sektoru, koje iznose 1,2 milijarde eura, mogle bi se maksimalno pojačati za dodatnih 600 milijuna eura, a planiraju se i novi projekti s isključivo privatnim kapitalom u ukupnom iznosu od 600 milijuna eura, tako da ukupne investicije u ovoj godini imaju potencijal od 2,4 milijarde eura. Taj ciklus financirao bi se kapitalom javnog sektora, kapitalom međunarodnih i domaćih strateških investitora (kroz model javno-privatnog partnerstva), nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU, sredstvima razvojnih banaka (Svjetska banka, EBRD i EIB) koja za ovu godinu dosižu gotovo milijardu eura, te novcem komercijalnih banaka.

Pri tome ministar financija Slavko Linić poručuje da financiranje tih projekata neće biti problematično jer bankama nije problem financirati strukturne promjene i razvoj, već ne žele financirati deficit. Investicije javnih poduzeća nisu javni dug jer je to ipak ulaganje u realni sektor, kaže Linić. Među javnim poduzećima najviše se očekuje od HEP-a, koji je previdio 280 milijuna eura ulaganja, a maksimalno bi se to moglo podići na 430 milijuna eura, Hrvatskih voda koje bi predviđenih 120 milijuna eura mogle povećati na 300 milijuna eura, te Hrvatskih autocesta koje bi umjesto 200 milijuna eura mogle investirati 340 milijuna eura. S druge strane, od HŽ-a se u Vladi ne nadaju puno jer, kako kaže Čačić, ta kompanija nema “unutarnju snagu” za investiranje pa bi predviđenih 130 milijuna eura mogla najviše podići na 170 milijuna eura.

Iz Hrvatskih cesta odgovoreno je da ne mogu investirati ništa više od predviđenih 300 milijuna eura, pa je Čačić najavio da će se u ceste ipak investirati dodatnih 60 milijuna eura kroz “kapilarni sustav županijskih cesta”. Što se tiče novih projekata koji će biti financirani privatnim kapitalom, radi se o investicijama u području odgoja i obrazovanja te energetske učinkovitosti. Po riječima ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, potencijalni investicijski okvir za model javno-privatnog partnerstva u osnovnom i srednjem školstvu u iduće četiri godine je 6,2 milijarde kuna, a riječ je o 338 projekata kojima se želi osigurati jednosmjenski rad u osnovnim i srednjim školama, dok je u ovoj godini moguće realizirati 300 milijuna eura. Projekt energetske učinkovitosti ukupno je “težak” 240 milijuna eura, pri čemu se posebno želi povećati uštedu energije u zgradarstvu. U zgradama se troši ukupno 40 posto energije, a 80 posto zgrada nepotrebno gubi čak 60 posto energije.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je da država može uz maksimalne napore ostvariti do 50 posto investicija, a drugih 50 posto očekuje od privatnog sektora. Vlada je svojim mjerama u prethodnih mjesec dana ostavila oko tri milijarde kuna privatnom sektoru, pa očekujemo reinvestiranje toga kapitala, naglasio je Grčić.

(Hina/pd)

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom