Konačni rezultat poslovanja 96.758 hrvatskih poduzetnika (bez banaka i osiguravatelja) negativan je u 2010. i gubitak iznosi 1,7 milijardi kuna. Gleda li se veličina poduzetnika, godina nije bila svima loša.

Gubitak čini razlika neto dobiti od 4,8 milijardi kuna velikih poduzetnika i 6,5 milijardi kuna “minusa” srednje velikih i malih. Raskorak u rezultatima pokazuje da nešto nije u redu u strukturi gospodarstva i ekonomskoj politici. Iako je poznato da veliki u krizi najduže izdrže, istodobno bi trebali biti lokomotiva koja vuče malo i srednje poduzetništvo. Čini se da je “lokomotiva” u poslovno teškoj godini iskoristila svoj položaj na tržištu, te koristeći krizu prevalila mnoge otežane uvjete poslovanja na svoje dobavljače. Navodno može se raditi o nevidljivom monopolu koji se tiče neravnopravnih uvjeta na tržištu: veliki preko većih marži i dužih rokova plaćanja, općenito svoje moći na tržištu, osiguravaju za sebe bolje uvjete poslovanja i to na teret malih i srednje velikih na koje prevaljuju svoje troškove. To je prvi mogući razlog visokog gubitka za male i srednje velike koji čine 96 posto gospodarstva, a drugi je da su se i mali i srednje veliki investicijski prekapacitirali, snižavali cijene kako bi zadržali kupce i otpuštali zaposlene što sve nije bilo dostatno za pokriće troškova. Vladine mjere sa svrhom smanjenja državnih rashoda također su moguće pridonijele smanjenju prihoda brojnih tvrtki iz te dvije grupe.