Ublažavanje europskih standarda za emisije CO2 novih automobila moglo bi dovesti do gubitka do 185.000 radnih mjesta do 2035., procjenjuje Međunarodno vijeće za čisti prijevoz (ICCT) u novoj analizi o učinku elektrifikacije na zaposlenost u europskoj automobilskoj industriji, piše HAK Revija.

STUDENTSKI POSLOVI

Od Nove godine stiže povećanje: Evo koliko će biti plaćeni studenti i srednjoškolci

Prema njihovoj računici, sporiji prijelaz s motora s unutarnjim izgaranjem privremeno bi sačuvao dio postojećih radnih mjesta, ali bi istodobno usporio otvaranje novih poslova u proizvodnji električnih vozila i baterija, recikliranju baterija te izgradnji i održavanju infrastrukture za punjenje.

Rezultat bi, tvrdi ICCT, bio neto pad zaposlenosti.

Njihov scenarij slabljenja standarda pretpostavlja petogodišnju odgodu pune elektrifikacije, odnosno da bi 100-postotni udio novih baterijskih električnih automobila bio dosegnut 2040., umjesto 2035. godine.

U tom bi scenariju zaposlenost u promatranim dijelovima automobilskog sektora 2035. bila oko šest posto niža nego 2025.

Zadržavanje sadašnjih ciljeva donijelo bi blagi rast

Drukčiji rezultat ICCT dobiva ako se zadrže trenutačno važeći standardi prema kojima bi od 2035. novi automobili trebali imati nultu emisiju iz ispušne cijevi.

U tom bi slučaju ukupna zaposlenost u proizvodnji automobila, baterija i njihovom recikliranju te infrastrukturi za punjenje do 2035. bila oko dva posto viša nego 2025.

Razlog je to što bi gubitak radnih mjesta povezanih s proizvodnjom motora s unutarnjim izgaranjem prema toj računici bio nadoknađen rastom proizvodnje električnih vozila, baterija i prateće infrastrukture.

Manje poslovnog rizika

Prije nego što nekome povjerite novac, provjerite ove podatke o njegovu poslovanju

Kućni budžet pod kontrolom

Računi, hrana i neplanirani troškovi pojedu plaću. Kako ipak pronaći novac za štednju?

Najpovoljniji scenarij ICCT-a kombinira postojeće ciljeve s industrijskim politikama kojima bi se veći dio proizvodnje električnih vozila i baterija zadržao u Europi.

U tom slučaju broj radnih mjesta mogao bi do 2035. porasti oko 10 posto, odnosno za približno 320.000 u odnosu na 2025.

Razlika između najpovoljnijeg i najslabijeg scenarija tako doseže oko pola milijuna radnih mjesta.

Europa u međuvremenu ublažava pravila za 2035.

Analiza dolazi u trenutku kada Europska unija upravo razmatra veliko ublažavanje pravila za automobile nakon 2035.

Prema trenutačno važećoj uredbi, prosječne emisije novih automobila i kombija od 2035. trebale bi biti 100 posto niže nego 2021., što u praksi znači da novi automobili s klasičnim benzinskim i dizelskim motorima ne bi mogli ispuniti cilj.

Europska komisija je u prosincu 2025. predložila blaži model. Prema tom prijedlogu proizvođači bi od 2035. morali ostvariti 90-postotno smanjenje emisija iz ispušne cijevi, a preostalih deset posto mogli bi kompenzirati korištenjem niskougljičnog čelika proizvedenog u EU-u te određenih obnovljivih goriva.

Time bi se otvorio prostor da se i nakon 2035. na tržištu pojave plug-in hibridi, vozila s produživačem dosega, blagi hibridi, pa i dio automobila s klasičnim motorima.

No u Europskom parlamentu sada se razmatra još blaže rješenje.

Političke skupine EPP-a, socijaldemokrata i liberala dogovorile su kompromis prema kojem bi proizvođači morali smanjiti emisije novih automobila za 95 posto, uz mogućnost korištenja dodatnih kredita za niskougljični europski čelik. U krajnjem slučaju efektivni zahtjev za smanjenje mogao bi pasti na oko 87,5 posto u odnosu na 2021.

Taj prijedlog još nije konačno europsko pravilo. Za izmjenu postojeće uredbe potrebno je završiti zakonodavni postupak i postići dogovor Europskog parlamenta i država članica.

Najveći udar na najveće proizvođače

Prema ICCT-u, posljedice različitih scenarija neće biti jednako raspoređene po Europskoj uniji.

Najveća razlika očekuje se u državama s velikom automobilskom proizvodnjom. Najizraženiji učinak procjenjuje se za Njemačku, a zatim za Francusku, Poljsku, Italiju i Španjolsku.

Ključni faktor pritom nije samo brzina prelaska na električna vozila nego i pitanje gdje će se ona proizvoditi.

ICCT procjenjuje da proizvodnja baterijskog električnog automobila izravno zahtijeva približno 30 posto manje radnih mjesta po vozilu od proizvodnje automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem. No veći udio proizvodnje električnih vozila i baterija unutar EU-a, zajedno s poslovima u recikliranju i punionicama, mogao bi nadoknaditi tu razliku.

Zbog toga autori zaključuju da bi za zaposlenost bilo važnije povećati europski udio u proizvodnji električnih vozila i baterija nego usporavati samu tehnološku tranziciju.