Početkom godine izvršene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, a najveći dio tih izmjena i dopuna u primjeni je od 01.03.2012.g. Manji dio izmjena Zakona počinje s primjenom od 01.01.2013.g. ili u nekim slučajevima danom pristupanja Hrvatske u EU.

Nakon tri mjeseca primjene izmjena Zakona, objavljene su i izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit koji je u primjeni od 01.06.2012.g. (osim odredbi koje su vezane za prijem Hrvatske u članstvo EU).

Najveća novina u Zakonu je, da od 01.03.2012.g. isplate dividendi i udjela u dobiti ostvarene u periodu od 2001.g. do 2011.g. kao i predujmovi udjela u dobiti za 2012.g. podliježu dodatnom oporezivanju kroz porez na dohodak i to:

• Na dividende i udjele u dobiti, koji se isplaćuju tuzemnim fizičkim osobama (rezidentima), obračunava se 12 % poreza, plus prirez pri svakoj isplati.

• Na dividende i udjele u dobiti koji se isplaćuju inozemnim fizičkim i pravnim osobama (ne-rezidentima) obračunava se 12 % poreza na dohodak (ali bez prireza), također kod svake isplate. Kod inozemnih isplata trebamo voditi računa i uvažiti odredbe koje proizlaze iz pojedinih Međunarodnih ugovora (izbjegavanje dvostrukog oporezivanja).

Ono što je vrlo interesantno za poduzetnike koji ostvare dobit u 2012.g. te cjelokupnu ili dio dobiti odluče reinvestirati je da mogu iskoristiti olakšicu i u cijelosti biti oslobođeni poreza na dobit.

Članak Zakona koji se odnosi na reinvestiranu dobit primjenjuje se od 01.01.2013.godine, a olakšicu mogu ostvariti oni poduzetnici koji su u poreznom razdoblju 2012.g. ostvarili „računovodstvenu dobit“ (razlika prihoda i rashoda), koja se iskazuje na rednom br. 3 PD obrasca. Iznos reinvestirane dobiti iskazuje se na Poreznoj prijavi na rednom broju 28. PD obrasca kao umanjenje osnovice za oporezivanje.

Uvjet za ostvarenje olakšice poreza na reinvestiranu dobit, jesu sljedeći:

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

1. da se dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja upotrijebi za povećanje temeljnog kapitala,

2. da je povećanje temeljnog kapitala u visini svote reinvestirane dobiti upisano u sudski registar sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima

Porezni obveznik koji će iskazati u poreznoj prijavi umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit dostavlja uz prijavu poreza na dobit ili najkasnije u roku od 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave, Poreznoj upravi slijedeće dokumente:

a) dokaz o povećanju temeljnog kapitala (rješenje iz sudskog registra)

b) odluku o upotrebi dobitka ostvarenog u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava, a u kojoj također treba biti uključen i iznos dobitka koji se reinvestira

c) pregled stanja kapitala i pričuva nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala za reinvestiranu dobit.

Poduzetnik koji ne dostavi dokaz iz sudskog registra da je upisao povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti, treba izvršiti ispravak prijave poreza na dobit. U slučaju da porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti te izvrši isplate članovima društva ili ako se smanjenjem temeljnog kapitala povećavaju druge stavke kapitala, umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće se priznati. U tom slučaju potrebno je uvećati poreznu osnovicu poreza na dobit na PD obrascu pod rednim br.25.

Napomena: poreznu olakšicu nije moguće koristiti u bankarskom odnosno u financijskom nebankarskom sektoru.

Oprez s akontacijama!

Ako je tijekom poreznog razdoblja fizičkoj osobi isplaćen predujam dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dovoljna da pokrije takve predujmove, tada se nastala razlika smatra dohotkom od kapitala i oporezuje se stopom od 40 % plus prirez. Razliku preplate akontacije nije moguće vratiti uplatom na žiro račun i ista se ne može preimenovati te smatrati zajmom ili predujmom dobiti za naredno razdoblje. Akontacija dobiti koja je isplaćena, a ne može biti pokrivena dobitkom, smatra se neto svotom koju moramo preračunati na bruto svotu. Iz navedenog je vidljivo da je porezno opterećenje u ovakvim slučajevima iznimno visoko te je potrebno opreznije planirati isplate predujmova dobiti nego što je to bio slučaj dosad.

Piše: Filip Jelić, analitičar, Fidestum d.o.o.