Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Unatoč problemima drvna industrija izlazi iz krize

Autor: Ana Blašković
06. lipanj 2011. u 16:15
Podijeli članak —

Drvna industrija polako izlazi iz krize i u prva četiri ovogodišnja mjeseca bilježi porast izvoza i pozitivnu trgovinsku bilancu, no pred proizvođačima su još uvijek brojni problemi, posebice nepovoljne tečajne razlike na kojima godišnje gube milijune kuna, (ne)dostupnost sirovine i skupi krediti banaka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Istaknuto je to na 8. drvno-tehnološkoj konferenciji pod nazivom “Spremnost drvne industrije za EU?” koja se u ponedjeljak i utorak održava u Opatiji. Otvarajući konferenciju resorni ministar Božidar Pankretić poručio je okupljenima da drvna industrija ima budućnost, no da čarobnog štapića za rješavanje svih problema nagomilanih u posljednjih 20 godina – nema.

Drvna industrija polako izlazi iz krize i u prva četiri ovogodišnja mjeseca bilježi porast izvoza i pozitivnu trgovinsku bilancu, no pred proizvođačima su još uvijek brojni problemi, posebice nepovoljne tečajne razlike na kojima godišnje gube milijune kuna, (ne)dostupnost sirovine i skupi krediti banaka.

Istaknuto je to na 8. drvno-tehnološkoj konferenciji pod nazivom “Spremnost drvne industrije za EU?” koja se u ponedjeljak i utorak održava u Opatiji. Otvarajući konferenciju resorni ministar Božidar Pankretić poručio je okupljenima da drvna industrija ima budućnost, no da čarobnog štapića za rješavanje svih problema nagomilanih u posljednjih 20 godina – nema.

“Pozitivna bilanca drvne industrije porasla sa 100 na 127 milijuna dolara u posljednja četiri mjeseca i zato vjerujem da ćemo do kraja ove godine dosegnuti izvoz od milijardu dolara”, rekao je Pankretić. Ministarstvo ovih dana završava natječaj za dodjelu 65 milijuna kuna poticaja, što nije mnogo, “no treba biti realan u zahtjevima prema državnom proračunu”.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević problematiku drvne industije apostrofirao je u makroekonomskoj politici i tečaju. “Ova industrija je najveći izazov za vođenje makroekonomske politike, koja nije bila poticajna za rast i razvoj već je radila sustavno na njezinom uništavanju”, rekao je Vidošević. No, da je za pitanja o tečaju i podizanju konkurentnosti bilo kojeg sektora prekasno, smatra glavni urednik Poslovnog dnevnika Darko Markušić.

“Rasprave o tečaju vode se godinama, no to je samozavaravanje. Da se dogodi devalvacija, koliko bi trebalo HEP-u i Ini da izađu s novim cjenicima? Potom bi vrlo brzo razgovarali o novom krugu devalvacije i tome ne bi bilo kraja”.

Predstavljajući analizu stanja konzultant Damir Novotny zaključio je da je drvni sektor podkapitaliziran što treba biti razlog za zabrinutost jer se ulaskom u EU ulazi u društvo u kojem dominira kapital. “Nove politike trebaju poticati kapitalne investicije i podizanje zaposlenosti, a tečajem se ne može riješiti problem konkurentnosti”, zaključio je Novotny.

Na panel raspravama proizvođači i prerađivači drveta iznijeli su različite stavove na trenutnu situaciju u svom sektoru. “Nama Europa ne predstavlja problem već nam je to naša država jer u cijenu proizvoda ne možemo ukalkulirati sav šlamperaj birokratkih i administrativnih barijera i problema lokalne uprave”, kaže Mirko Jakovčić iz tvrtke Javor/TPS čiji je čvrsti stav da izvoz drvnog sektora nije dovoljno valoriziran.

Inače, brojke drvne industrije govore sljedeće: samo 36 posto domaće proizvodnje završava na domaćem tržištu pa je suficit u trgovačkoj bilanci drvne industrije iznosi 127 milijuna dolara. S druge strane, Borislav Sunjog iz Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije iznio je brojke da više od 70 posto zaposlenih u tom sektoru radi za minimalac, a inače je prosječna neto plaća 2.730 kuna.

Industrija spremna za EU

Iako su sudionici drvne konferencije naglasili da je veliki problem manjak investicija zbog skupih kreditnih aranžmana, tvrtka Strizivojni Hrast u vlasništvu obitelji Ravlić više puta istaknuta je kao svijetli primjer. Tvrtka koja zapošljava 350 radnika je, naime, u projekt kogeneracije investirala je 15 milijuna eura. Motiv za investiciju bio klasičan problem domaćih prerađivača drveta; nemogućnost proizvodnje dovoljne količine struje. “Mislim da je ovakav projekt pokazatelj da je hrvatska drvna industrija spremna za ulazak u EU”, rekla je Martina Ravlić.

Autor: Ana Blašković
06. lipanj 2011. u 16:15
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close