Dok ulagači u dionice muku muče zbog godišnjeg pada CROBEX-a od 22 posto (6. listopada ove u odnosu na isti datum prošle godine), vlasnici umjetnina mirno spavaju znajući da vrijeme radi za njih. Ulaganje u umjetnička djela u Hrvatskoj je, neopravdano, gotovo u drugom planu. Prema tvrdnjama galerista, kupovanje umjetnina je najbolje uložen novac, čak i u sadašnjim recesijskim vremenima.

“Uz pravi odabir uvijek je pravo vrijeme za ulaganje u umjetnine. Cijene umjetnina kod nas još su nekoliko puta niže nego u nama sličnim zemljama poput Češke ili Mađarske”, tvrdi Nikola Ćurković iz zagrebačke galerije “Kaptol”. Što se tiče rizika ulaganja, Ćurković smatra da postoje tri skupine. “U prvu skupinu malog rizika ulaze važniji autori s početka 20. stoljeća. U toj je skupini rizik mali, ali su za naše prilike cijene dosta visoke i ne očekuje se vrlo visok rast cijena. Skupinu srednjorizičnog ulaganja čine autori iz druge polovine 20. stoljeća koje je povijest umjetnosti označila kao klasike. Ta se djela mogu naći po pristupačnim cijenama, rizik je nešto veći, ali se očekuje i znatniji rast cijena. U posljednju skupinu spadaju manje afirmirani recentni autori čija se djela mogu kupiti po relativno niskim cijenama. Rizik je velik, ali se mogu očekivati i visoke zarade”, pojasnio je Ćurković. Prema njegovu mišljenju, onaj tko ulaže u umjetnine trebao bi biti upućen i dobro informiran ili bi se trebao savjetovati s profesionalcima. Ćurković je mišljenja kako se “uz pridržavanje određenih kriterija na ulaganjima u umjetnine ne gubi, pitanje je samo koliko se zarađuje”. Mirna Hromadko-Reiser, vlasnica zagrebačke galerije “Mala” procjenjuje kako se prinos u nekoliko godina, ako govorimo o djelima klasičnih, umrlih autora, kreće između 30 i 60 posto. Djela takvih autora stoje prosječno nekoliko desetaka tisuća eura. Hromadko-Reiser dijeli isti stav o opravdanosti ulaganja u umjetnine. “U umjetnine se, prema mom mišljenju, uvijek isplati ulagati jer je to najbolja investicija, no valja naglasiti da za kupnju umjetnina treba imati znanja”. Ističe da bi uvijek preporučila kupnju djela klasičnih autora, a i recentni autori su također dobra investicija. “Što se tiče mladih još neafirmiranih autora, smatram da kupac u takvom slučaju treba imati dobru intuiciju”, smatra Hromadko-Reiser. Naglašava kako se već za 1000 eura može naći solidno djelo kojem bi za nekoliko godina cijena mogla dvostruko narasti. Prilikom kupnje uvijek treba obratiti pozornost na kvalitetu. “Treba paziti na ime autora i godinu nastanka određenog djela. Rizik kupnje falsifikata uvijek postoji, a svaka kriza donosi poplavu krivotvorina. Preporučujem kupnju u galeriji jer one jamče za autentičnost. Kupnju na buvljacima ne bih preporučila”, savjetuje Hromadko-Reiser.

Dobra prilika

Zainteresirani i mirovinski fondovi
Da je ulaganje u umjetnine interesantan oblik ulaganja, svjedoči i stav nekih “mirovinaca”. Kad bi zakonska regulativa dopuštala takva ulaganja, u AZ obveznom mirovinskom fondu su poručili “kako bi razmislili o tome radi daljnje diverzifikacije portfelja”.