Građanima koji ne žele dati suglasnost za korištenje podatcima iz Hrvatskog registra obveznika kredita, banke neće uskraćivati kredite, ali ih mogu učiniti tako skupima da sami odustanu. Zaključak je to koji se nameće nakon anketiranja banaka o statusu klijenata koji ne žele podastrijeti svoju kreditnu povijest. No, mnoge smatraju da sa suglasnošću problema neće biti, a prinicipijelnim klijentima, makar dolazili iz VIP sfere, odašilju signale da će ih tvrdoglavost koštati. Klijentima koji ne budu voljni potpisati suglasnost za korištenje podataka iz HROK-a, PBZ će, naravno, također odobravati kredite. Međutim, morat ćemo primjenjivati drugačije kvantitativne scoring modele jer nećemo imati sve raspoložive podatke jasni su u Privrednoj banci Zagreb, u kojoj ističu i da ne vide razlog zbog kojega klijent ne bi bio voljan dati suglasnost, budući da mu razmjena podataka ide u korist, smanjuje vrijeme potrebno za odobrenje kredita i potrebnu dokumentaciju. U Zagrebačkoj banci napominju da je cilj HROK-a onemogućiti prezaduživanje klijenta na njihovu korist te stoga ne očekuju primjedbe na potpisivanje suglasnosti. No, za razliku od samouvjerenosti dviju najvećih banaka, u OTP banci i Raiffeisenbank Austriji svjesniji su da bi pobunjenika ipak moglo biti. Banka će zasigurno takvim klijentima prilikom odobravanja kreditnih proizvoda tražiti dodatne instrumente osiguranja u svrhu smanjenja kreditnog rizika. Veće kamatne stope i naknade za sada nismo definirali, no sve mogućnosti su otvorene kažu u OTP-u, gdje će detalje tretmana klijenata koji ne žele dati suglasnost definirati s početkom rada HROK-a, jednako kao i u RBA. Ostale su banke izbjegle odgovor na ovo pitanje, bez objašnjenja ili tvrdeći da su se međusobno dogovorile kako će njihovu politiku objasniti HUB.
(Večernji list)