Stanje u hrvatskoj poljoprivredi obilježavaju opća besparica, gašenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, posebice u stočarskoj proizvodnji, loša komunikacija s nadležnim ministarstvom te potreba donošenja nekoliko zakona koji bi trebali promijeniti postojeće trendove, istaknuto je danas u Osijeku na javnoj tribini o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje koju su organizirali Osječko-baranjska županija i Odbor za suradnju s udrugama Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Predsjednik toga odbora Stjepan Kunovec istaknuo je kako zakoni o poljoprivrednom zemljištu, o poljoprivredi, državnoj potpori, vodama te legalizaciji objekata čine zakonski okvir koji je iznimno bitan za opstojnost i razvoj hrvatske poljoprivrede, a poljoprivrednici očekuju da će njihovim donošenjem doći u bolju poziciju od dosadašnje.

Nadamo se da ćemo uspjeti promijeniti percepciju poljoprivrede kao gospodarske grane, koju pojedini Vladini dužnosnici, prvi potpredsjednik Radimir Čačić i ministar Slavko Linić, označavaju kao parazitsku granu koja troši proračunska sredstva, a bez rezultata, rekao je Kunovec. Ustvrdio je kako je poljoprivreda strateška grana, koja svojim resursima stalno stvara novu vrijednost, a, prema analizama nekih stručnjaka, puni državni proračun sa 7 do 8 milijardi kuna, dok iz proračuna dobija 2,5 do 3 milijarde kuna.

Dodao je kako su proizvođači očekivali dobru komunikaciju s novim ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, ali kako smatra da je ta komunikacija bila znatno povoljnija i bolja s njegovim prethodnikom Petrom Čobankovićem.

Govoreći o predstojećoj žetvi pšenice predsjednik HPK Matija Brlošić kazao je kako proizvođači od otkupljivača očekuju ozbiljnost te spremnost da se u pregovorima postigne realna otkupna cijena.

Očekujemo, u idućih desetak dana, radne sastanke na kojima bi trebali definirati cijenu, kao osnovicu uzet ćemo tržišne cijene na europskim burzama u okruženju, a koje se sada kreću od 1,40 do 1,50 kuna za kilogram.

Napomenuo je kako prijedlog novog zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu kao glavni kriterij za dodjelu zemljišta predviđa najbolje vrednovani gospodarski program pa se proizvođači pribojavaju da obiteljska gospodarstva, za razliku od velikih poljoprivrednih sustava, neće biti u stanju napisati kvalitetne programe.

Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić upozorio je kako hrvatska strategija razvoja poljoprivredne proizvodnje potječe iz 2002., a u međuvremenu je došlo do niza novih okolnosti, poput završenih pregovora s EU, čime se mijenja tržište poljoprivrednih proizvoda, pa se do ulaska u EU još puno toga mora odraditi kako bi se osigurala budućnost poljoprivrede kao strateške gospodarske grane.

konferencija

Confidence in Change: Ako svi imaju istu tehnologiju, zašto neke tvrtke postižu više?

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

(Hina/pd)