U ljubavi i ratu sve je dozvoljeno, a kako odnos Hrvatske vlade i mađarskog MOL-a sve više podsjeća na rat, u tom kontekstu možda se i može naći opravdanje za prisilnu dražbu Ininog plina koji se ovih dana provodi u plinskom skladištu Okoli.

Ipak, ako je Hrvatska vlada odlučila zauzeti čvršću poziciju prema MOL-u, a posredno i prema Ini kojom mađarska kompanija operativno upravlja, taj stav ipak ne bi trebao biti podloga za ekstraprofit pojedinaca? A upravo to bi mogao biti rezultat 'afere plin', s obzirom da plin koji Ina trenutno drži u skladištu mogu samo kupiti samo one tvrtke koje imaju zakupljene kapacitete u tom skladištu – HEP, mađarski MET i domaći PPD. Taj odnos snaga izravna je posljedica odluke Vlade da HEP-u dodijeli status reguliranog opskrbljivača kućanstava, te 70 posto kapaciteta skladišta. Ministar Vrdoljak će danas reći da se Ini osvetio kalkulantski pristup pri najmu skladišta, u čemu ima istine, no neosporno je da problema ne bi bilo bez nove regulacije koju je, potpuno nenajavljeno, predložilo njegovo ministarstvo.

Te izmjene pravdale su se većom sigurnosti dobave i zaštitom potrošača, no sad ispada da bi njihovi prvi efekti mogli biti transfer više stotina milijuna kuna iz Ine u privatne džepove. Kome je to cilj i može li se to nazvati javnim interesom? Odgovore na ova pitanja mogli bi dobiti danas kad je na rasporedu zadnja dražba plina, no teško je shvatiti zašto plin po blago diskontiranoj cijeni već nije, primjerice, kupio HEP, za potrebe strateških rezervi – koje bi uskoro u slučaju eskalacije krize u Ukrajini mogle biti vrlo potrebne.