Europski političari su donijeli odluku: banke će u procesu saniranja grčkih dugova morati preuzeti veći financijski teret.

No, kako piše Deutsche Welle, već su se sad javili oni koji smatraju da je čitav pogled na ulogu banaka u procesu spašavanja Grčke, a time i eura , pogrešan. “Ne radi se o tomu koliko će banke platiti. Pitanje je koliko ćemo mi morati podržati banke. No na kraju krajeva su banke Grčkoj posudile novac i to je rizik koji je u tržišnoj ekonomiji uobičajan”, kaže Hans-Peter Burghof, profesor za bankarsku ekonomiju na Sveučilištu u Hohenheimu.

Sličnog mišljenja je i njegov kolega sa Sveučilišta u Oxfordu Clemens Fuest. “Mislim da se radi o potpuno pogrešnoj perspektivi. Nekako se stječe dojam da političari banke na nešto prisiljavaju što banke nisu dužne učiniti što je potpuno pogrešno”, smatra Fuest. On smatra da bi zapravo bilo ispravno kada banke u kranjem slučaju uopće ne bi dobile natrag svoj novac. “Potpuno je nepoželjno, a i nepravedno kada bi banke dobile novac od poreznih obveznika”, zaključio je ekonomist.

Jedan ekstrem bi bio da banke u potpunosti natrag dobe svoj novac koji im duguje Grčka, što se sad čini neprihvatljivim. Drugi ekstrem bi bio kada bi politika banke ostavila da se same snalaze sa svojim dugovima naspram Grčke. No u tom slučaju postoji opasnost da banke koje su angažirane u Grčkoj bankrotiraju, što bi sa sobom povuklo lavinu koja bi na kraju negativno utjecala i na ostatak gospodarstva, navodi DW. Srednje rješenje je dakle da se banke odreknu jednog dijela duga.

(pd)