Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Svi bi optičku mrežu, ali ne znaju zašto

Autor: Bernard Ivezić
27. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Nejasno je koja je korist od optike hrvatskom društvu kad nemamo i ne potičemo vlastitu IT proizvodnju i industriju koja bi preko nje nudila usluge, izvozila i punila BDP

Za četiri će godine u Hrvatskoj najveće optičke mreže do stanova i kuća građana imati Hrvatski telekom i Vipnet. Potencijalno i Tele2, ako u međuvremenu preuzme Optima telekom kako bi anulirao troškove iznajmljivanja optike za potrebe njihove buduće LTE mreže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Do poslovnih korisnika optiku će vući svi veći fiksni operateri. Između gradova će uz HT optiku nuditi i novi državni optički div, potencijalno pod okriljem Odašiljača i veza, koji će preuzeti prodaju i koordinaciju optičkih kapaciteta HEP-a, HŽ-a, HAC-a i drugih velikih državnih tvrtki. Nadalje, vlastite optičke mreže zasigurno će izgraditi svi veći gradovi u Hrvatskoj kako bi si smanjili troškove, a potencijalno i povezali građane. Uz to, postojat će paralelna bakrena telefonska mreža do korisnika koju će HT ili prodati ili ponuditi za neke manje zahtjevne usluge poput M2M komunikacije ili uspjeti nagovoriti regulatora da je smije terminirati. Uz tu, paralelnu će žičanu brzu mrežu do korisnika moći ponuditi HEP jer posjeduje strujne priključke do svih objekata u Hrvatskoj. Na mikrorazini pojavljivat će se još kabelski operateri. To je prema podacima s terena najvjerojatniji izgled optičke budućnosti Hrvatske. Gdje pak takva optička budućnost ostavlja prostora za neki novi New Deal od četiri do pet milijardi kuna, o kojima pričaju vodeće političke opcije, te koja je korist od toga New Deala za gospodarstvo i društvo u cjelini pitanja su na koja zasad odgovora nema, barem ne cjelovitih. Najnoviji istupi HDZ-a i Kukuriku koalicije u organizaciji HUP-a pokazao je da najjače opcije optiku smatraju novom komunalnom infrastrukturom. Trošak njezine gradnje spremne su riješiti javno-privatnim partnerstvom, koncesijama, pa i sredstvima iz fondova EU. Međutim, ništa od toga ne daje naslutiti koliko bi taj New Deal donio novih radnih mjesta? Telekomi su velik biznis, ali ga vodi mali broj tvrtki sa sve manje radnika. Nije jasno ni da li bi tvrtkama koje bi koristile optiku ona donijela nešto novo? Veće tvrtke optiku već imaju, a pitanje je mogu li si je manje priuštiti. Konačno, kakva je korist od optike hrvatskom društvu kad nemamo i ne potičemo vlastitu IT proizvodnju i industriju koja bi preko nje nudila svoje usluge, izvozila i punila BDP. Gradeći Dalmatinu, znali smo da na njezinu kraju čuči turizam koji donosi trećinu BDP-a. Znamo li što čuči na kraju buduće optičke autoceste?

Za četiri će godine u Hrvatskoj najveće optičke mreže do stanova i kuća građana imati Hrvatski telekom i Vipnet. Potencijalno i Tele2, ako u međuvremenu preuzme Optima telekom kako bi anulirao troškove iznajmljivanja optike za potrebe njihove buduće LTE mreže.

Do poslovnih korisnika optiku će vući svi veći fiksni operateri. Između gradova će uz HT optiku nuditi i novi državni optički div, potencijalno pod okriljem Odašiljača i veza, koji će preuzeti prodaju i koordinaciju optičkih kapaciteta HEP-a, HŽ-a, HAC-a i drugih velikih državnih tvrtki. Nadalje, vlastite optičke mreže zasigurno će izgraditi svi veći gradovi u Hrvatskoj kako bi si smanjili troškove, a potencijalno i povezali građane. Uz to, postojat će paralelna bakrena telefonska mreža do korisnika koju će HT ili prodati ili ponuditi za neke manje zahtjevne usluge poput M2M komunikacije ili uspjeti nagovoriti regulatora da je smije terminirati. Uz tu, paralelnu će žičanu brzu mrežu do korisnika moći ponuditi HEP jer posjeduje strujne priključke do svih objekata u Hrvatskoj. Na mikrorazini pojavljivat će se još kabelski operateri. To je prema podacima s terena najvjerojatniji izgled optičke budućnosti Hrvatske. Gdje pak takva optička budućnost ostavlja prostora za neki novi New Deal od četiri do pet milijardi kuna, o kojima pričaju vodeće političke opcije, te koja je korist od toga New Deala za gospodarstvo i društvo u cjelini pitanja su na koja zasad odgovora nema, barem ne cjelovitih. Najnoviji istupi HDZ-a i Kukuriku koalicije u organizaciji HUP-a pokazao je da najjače opcije optiku smatraju novom komunalnom infrastrukturom. Trošak njezine gradnje spremne su riješiti javno-privatnim partnerstvom, koncesijama, pa i sredstvima iz fondova EU. Međutim, ništa od toga ne daje naslutiti koliko bi taj New Deal donio novih radnih mjesta? Telekomi su velik biznis, ali ga vodi mali broj tvrtki sa sve manje radnika. Nije jasno ni da li bi tvrtkama koje bi koristile optiku ona donijela nešto novo? Veće tvrtke optiku već imaju, a pitanje je mogu li si je manje priuštiti. Konačno, kakva je korist od optike hrvatskom društvu kad nemamo i ne potičemo vlastitu IT proizvodnju i industriju koja bi preko nje nudila svoje usluge, izvozila i punila BDP. Gradeći Dalmatinu, znali smo da na njezinu kraju čuči turizam koji donosi trećinu BDP-a. Znamo li što čuči na kraju buduće optičke autoceste?

Autor: Bernard Ivezić
27. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Dobar clanak. Kako cemo stimulirati IT industriju?

CuPON = The Copper Alternative to PON 100 Gb/s DSL Networks

Bernarde, ako ti je nesto nejasno, onda nemoj pisati o tome…

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close