Više rijetko tko dvoji hoće li u drugoj polovici godine rast hrvatskog BDP-a usporiti. To što je ministar financija prije nekih mjesec dana izjavio da i Vlada sama to očekuje, evoluiralo je do danas do razine da se već drže predavanja kako preživjeti nadolazeće usporavanje gospodarstva u Hrvatskoj.

I dok menadžment u velikim tvrtkama bjesni na nonšalantne rasprave na tu temu, nameće se problem što bi trebali činiti vlasnici i direktori startupa, kao i oni iz malih i srednjih tvrtki, znači iz baze našeg gospodarstva, da bi uspješno prebrodili nadolazeće razdoblje. Vlada vlasnički i kroz javne natječaje izravno kontrolira polovicu hrvatskog gospodarstva. Pa ako ste izjavu ministra financija doživjeli kao kapitulaciju, a objektivno teško je očekivati od Vlade i političkih stranaka da će u iduće dvije izborne godine raditi nužne reforme da bi održali postojeći ili čak ubrzali rast BDP-a, u takvim uvjetima rješenje za manje, privatne igrače zapravo leži u startupima, robotima i novim modelima financiranja.

Snižavanje kamatnih stopa?

Direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić tvrdi da su banke poboljšale uvjete kreditiranja biznisa.

No, u vrijeme gospodarskog usporavanja bolje se jeftinije zaduživati. Korak u dobrom smjeru, navodno, je očekivani povrat investicijskog rejtinga Hrvatskoj u idućih nekoliko dana, a koji bi se trebao odraziti na snižavanje kamatnih stopa. Dakako, možda i hoće, oko toga nema pravila.

Još bolji korak bio bi razvoj i legalizacija svih oblika crowdfundinga u Hrvatskoj. To bi stvorilo prostor za razvoj novih biznisa, primjerice startupa, ali i pojeftinilo i učinilo dostupnijim investicijski kapital.

Ako pak ministar financija ne poduzme ništa, a izgledno je da neće, onda u vrijeme pred usporavanje gospodarstva, kad se očekuje da bi veliki sustavi mogli rezati troškove na suradnji s manjim partnerima, logičan je korak za svaki manji biznis akumulacija obrtnih sredstava za sretno premošćivanje nadolazećeg razdoblja.

Startupi pomažu svima

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sequoia, VC tvrtka iz Silicijske doline u vrijeme prošle krize upozorila je svoje startupe da bez keša na bankovnom računu dostatnog za godinu dana hladnog pogona riskiraju propast. Isto upozorenje, ali s napomenom da bi ta sredstva trebala biti dostatna za 18 do 24 mjeseci rada, sada svojim startupima savjetuje Index Ventures. Ne treba stoga čuditi što mnogi u posljednje vrijeme skupljaju kapital i što crowdfunding platforma Funderbeam SEE raste brže nego ikad.

Druga stvar koja pomaže je robotizacija. U Hrvatskoj je malo prostora za uvođenje pravih, hardverskih robota u industriju, jer kao što je HGK pokazao imamo manje od 700 tvrtki koje se smatra industrijom u užem smislu te riječi.

I ne pomažu samo hardverski roboti već i oni softverski, tj. automatizacija manualnih procesa i povezivanje u digitalne ekosustave. Tu će dobro doći predstojeća, od Europske komisije nametnuta, prinudna primjena e-računa, i posljedično, očekivana šira primjena e-potpisa u Hrvatskoj koja bi trebala značajno ubrzati i pojednostavniti poslovanje.

Treće rješenje su startupi te šire, R&D. Kauffman Foundation dokazao je na podacima 1977-2005. da su startupi u SAD-u otvarali tri milijuna novih radnih mjesta godišnje, dok su starije kompanije gubile po milijun radnih mjesta.

Startupi, usto, donose i poslovne i tehnološke inovacije, koje, kroz partnerstva, pa i u području R&D-a, mogu pomoći i većim igračima. Hrvatska Vlada je ove godine vratila porezne olakšice za R&D, ali njima pomaže mahom velikim tvrtkama. EU će od 2020. velikim tvrtkama za R&D ulaganja davati umjesto 35 posto čak 50-70 posto bespovratnih sredstava. Dakle, i u usporavanju će biti prilika čak i ako Vlada svoj fokus ne stavi na 98 posto gospodarstva.