Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti specijalnim bolnicama za rehabilitaciju oduzeo je pravo držanja restorana i kafe-barova, turističkih usluga koje im donose znatan prihod. Gubitkom ostvarene zarade specijalne bolnice koje se danas mogu pohvaliti znatno boljim financijskim stanjem od ostalih javnih zdravstvenih ustanova gotovo sigurno će se priključiti gubitašima kojih je u hrvatskom zdravstvu već ionako previše. Rješenje problema još se traži, no bez izmjena navedenog Zakona koji je unatoč primjedbama struke zadržao sporne odredbe, budućnost specijalnih bolnica neće biti blistava, a strahuje se da bi oko 70 ugostitelja zaposlenih u njima moglo ostati bez posla.

Pozitivno poslovanje
Specijalne bolnice koje se bave rehabilitacijom bolesnika s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovaraju samo dio svojih instaliranih kapaciteta, te osim zdravstvenih pružaju i ugostiteljske usluge od kojih ostvaruju znatne prihode. U ukupno jedanaest specijalnih bolnica za rehabilitaciju prema podacima iz 2003. godine ima 3,7 tisuća bolesničkih postelja, a godišnje se napravi oko 900.000 bolničkih dana. Za namjene rehabilitacije i navedenog broja postelja s HZZO-om je za bolničku zdravstvenu zaštitu i rehabilitaciju ugovoreno samo 29 posto kapaciteta, odnosno čak 71 posto postelja moguće je puniti samo dodatnom ugostiteljsko zdravstvenom turističkom djelatnošću i aktivnostima na tržištu nudeći lječilišne dodatne programe. Više od pedeset posto specijalnih bolnica stoga posluje pozitivno, posebice one bolnice koje su ujedno i toplice,poput Daruvarskih, Krapinskih ili pak Stubičkih toplica. U Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, međutim, stoji da ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati javne ustanove, a od zdravstvenih samo lječilišta, ali ne i specijalne bolnice. U sadašnjoj organizaciji ustanove kao specijalne bolnice stoga se gubi golem prihod tržišnog poslovanja, te višak nemedicinskog osoblja koje je danas zaposleno u ugostiteljskom sadržajima. Ravnatelj Daruvarskih toplica Ivan Bačić na nedavno održanom skupu Udruge poslodavaca u zdravstvu ponudio je dva rješenja, no nijedno neće odagnati negativne posljedice nove zakonske regulative. “Jedna od mogućnosti je odvajanje ugostiteljske djelatnosti te osnivanje trgovačkog društva u vlasništvu specijalne bolnice koje bi moglo voditi restoran. No ako postoji samo jedan objekt gdje se obavljaju različite djelatnosti, jedna kuhinja, smještajni kapacitet u istom objektu, zajednički ulaz, zajedničke službe… nastat će velike poteškoće”, kaže Bačić. Drugo rješenje donosi još veće brige. Ugostiteljsku djelatnost, naime, specijalne bolnice mogle bi vratiti tako da promijene naziv u lječilište.

Kvaliteta usluge
U tom slučaju gotovo sigurno izmijenio bi se i ugovor s HZZO-om prema kojem one danas dobivaju od 50 do 80 posto sredstava za rad, što bi znatno ugrozilo kvalitetu usluge koju te bolnice pružaju, ali i prava zaposlenika. Normativi za lječilišta vezani uz kadrovsku podršku i opremu znatno su blaži od onih koji vrijede za specijalne bolnice, pa se Bačić pita kakav bi ugovor sa Zavodom nakon promjene naziva ove bolnice uopće mogle dobiti. Treće rješenje očekuje se zapravo od Ministarstva zdravstva u koje su ovih dana upućeni pogledi osnivača i ravnatelja specijalnih bolnica za rehabilitaciju, no za sada sa Ksavera nema odgovora.