U povijesnoj odluci, Europski sud pravde zabranio je internetske filtere kojima bi se korisnicima preventivno sprečavao pristup materijalima zaštićenima autorskim pravom. Dok američko građanstvo sa strahom očekuje razvoj situacije s nedavno predloženim Nacrtom zakona za sprečavanje internetskog piratstva (engleska kratica SOPA), europski će surferi i dalje relativno nesmetano pristupati zaštićenim sadržajima.

Spor koji je sada razriješio Europski sud pravde vuče korijene iz odluke belgijskog suda, koji je 2004. po tužbi Državne agencije za zaštitu autorskih prava (SABAM) naredio Scarletu, davatelju internetskih usluga, da o svom trošku instalira sustav “filtera” za sprečavanje razmjene zaštićenih datoteka. Scarlet je podnio protutužbu, tvrdeći da je takav sustav filtriranja sadržaja u opreci sa zakonima Europske Unije. Nakon sedam godina razmatranja, Sud pravde je presudio da bi spomenuti sustav podrazumijevao nadzor nad cjelokupnom elektronskom komunikacijom svih Scarletovih klijenata, što bi kršilo njihova prava i zakone Unije.

“Pravni sustav Unije zabranjuje da se davatelju internetskih usluga naloži da o vlastitom trošku uvede sustav filtriranja sveukupne elektronske komunikacije (…), koji bi zahvaćao bez razlike svu klijentelu preventivno i bez vremenskog ograničenja”, presudili su suci.

Uvođenje protupiratskog filtra pretvorilo bi davatelje usluga u internetske šerife i prisililo ih da love prekršitelje po mreži. Ugrozilo bi, smatraju suci, “slobodu poduzetništva, pravo na zaštitu osobnih podataka i razmjenu informacija, između ostalog.”

Pokušaj uvođenja strože kontrole nad preuzimanjem i razmjenom datoteka online tako je propao zbog zadiranja u prava korisnika i samih davatelja usluga, a koja je Sud pravde ocijenio važnijima od prava nositelja copyrighta (autorskog prava).

Prekršitelji ipak nisu imuni
Domet ove presude još nije jasan ni europskim stručnjacima za autorsko pravo. Neki tumače da oštećenici neće moći ishoditi niti sudski nalog radi otkrivanja identiteta onih koji na internet postavljaju ili s njega preuzimaju zaštićene skladbe, filmove ili slike. Drugi tvrde da je Sud pravde zabranio samo preventivno blokiranje neovlaštenog pristupa autoriziranim sadržajima, dok će biti moguće naknadno identificirati i kažnjavati konkretne prekršitelje, ukloniti sporne materijale ili barem poveznice koje vode prema njima.

U Sjedinjenim Državama, građanstvo nema sreću poput europskog. Nedavno je republikanski kongresmen Lamar Smith izazvao užas potrošača i oduševljenje vlasnika autorskih prava Nacrtom zakona za sprečavanje internetskog piratstva. Ovaj sveobuhvatni zakon, koji uživa potporu nekoliko zastupnika i Republikanske i Demokratske stranke, daje široke ovlasti američkom pravosuđu u borbi protiv kršenja autorskih i srodnih prava.

Ministarstvo pravosuđa i nositelji autorskih prava moći će zatražiti sudske naloge protiv domaćih i stranih web-sjedišta optuženih za “omogućavanje i olakšavanje kršenja autorskih prava”. Ovisno o tome tko zatraži nalog, sud bi mogao zabraniti reklamnim mrežama i kompanijama za plaćanje preko interneta da posluju s prekršiteljem, narediti pretraživačima da spriječe povezivanje sa zaštićenim sadržajima i naložiti davateljima usluga hostinga da blokiraju pristup takvim sadržajima. Nacrt predviđa da bi neovlašteni prijenos podataka za istovremenu reprodukciju, poznat i kao streaming, postao kazneno djelo.

Među “griješnicima” i Google!?
Nije trebalo dugo za pobunu vodećih internetskih igrača, udruga potrošača i slobodnih mislilaca. Nacrtu zakona nađene su nebrojene zamjerke dijelom vezane za nepoznavanje internetskih tehnologija, dijelom za zadiranje u prava građana i davatelja usluga. Neprihvaljiva je i sama širina odredbi sadržanih u nacrtu, jer bi se pod definiciju “omogućavanja i olakšavanja kršenja autorskih prava” mogli podvesti i YouTube, Flickr, WikiLeaks i sam Google! U skladu s time, divovske kompanije poput Googlea, Facebooka, eBaya, AOL-a i drugih pokrenule su protuofenzivu radi sprečavanja usvajanja ovog zakona. I društvene mreže su planule protiv “terora bogatih nositelja autorskih prava”, a mreža Tumblr potakla je korisnike da telefoniraju Kongresu: u jednom danu, 87.000 poziva zagušilo je centralu u Washingtonu. Borba se sigurno neće okončati ovog mjeseca, već će biti duga i vjerojatno rezultirati ublaženom verzijom prijetećeg nacrta.