Država, odnosno Ministarstvo financija može početi s velikim čišćenjem gospodarstva od 20-ak tisuća insolventnih tvrtki koje duguju preko 12 milijardi kuna, poznatijih pod nazivom “fantomske tvrtke” jer nemaju radnika!

Narodne novine danas su objavile zakonski tekst izmjena i dopuna Stečajnog zakona koji je Sabor izglasao još 1. listopada. Riječ je o mjeri iz Programa gospodarskog oporavka kojom Vlada kani ublažiti nelikvidnost u gospodarstvu, a čiji će učinci u praksi biti najviše statistički, smatraju neki. Ministarstvo financija ima obvezu zahtijevati bankrote za sve tvrtke koje ispunjavaju tri zakonska uvjeta: nikoga ne zapošljavaju, imaju dugovanja koja ne mogu podmiriti – jer nemaju imovine ili su im žiro računi u neprekidnoj blokadi duže od 60 dana, te protiv njih nisu ispunjeni drugi uvjeti za brisanje iz sudskog registra.

U postupku brisanja iz registra za svaku takvu tvrtku će stečajno sudstvo formirati posebni spis, a postupak će provesti po pravilima skraćenog stečaja. No, to ne znači da će ga ih do kraja ove godine završiti. Naime, procijenjuje se da iz niza razloga ni jedna tvrtka neće do kraja 2010. na taj način biti i izbrisana iz sudskog registra.

Iako je država oslobođena plaćanja stečajnog predujma, nije oslobođena troška potrebnog za objavu oglasa, a koliki je on, još je nepoznato. Stečajni sudovi moraju upoznati vjerovnike o njihovom pravu da, imaju li potraživanja, zatraže pravi stečajni postupak, a zakon je predvidio da iznos tog izdatka koji plaća MF propiše Vlada koja, pak, o tome tek treba odlučiti. Stečajni sudovi, postupajući po zahtjevu koji dobiju od Ministarstva financija, donosit će rješenje o pokretanju skraćenog stečajnog postupaka samo ako je ono uplatilo sredstva za oglas, a zahtjev će odbaciti ako MF nije uplatilo trošak objave oglasa.

MF, u svojem zahtjevu za pokretanje stečajnog postupka, trebat će navesti sve podatke o tvrtki, a najvažniji su brojevi njezinih žiro-računa, podaci o iznosu nepodmirenih tražbina koje čekaju na namirenje i podaci o imovini ako i s njima raspolaže. Za svaku tvrtku će sud morati pribaviti izvadak iz sudskog registra, a trebat će i od uprave tvrtke zatražiti da u u roku od 15 dana podnese ovjereni prokazni popis imovine uz upozorenje da netočni podaci znače lažni izkaz sudu što je kazneno djelo.

Istodobno, sud će oglasom u NN-a pozvati vjerovnike da oni predlože otvaranje stečaja, a za to će im dati rok od 45 dana i, ako se vjerovnici odluče na to, morat će uplatiti stečajni predujam. Tek ako se pozivima suda ne odazove uprava insolventne tvrtke ili se pokaže da tvrtka uoće nema vjerovnika zainteresiranih za vođenje pravog stečaja, sud će otvoriti i zatvoriti stečaj zbog nesposobnosti takvog subjekta za plaćanje.

Zanimljiv detalj je da će tzv. sumarne stečajeve voditi sudski savjetnici, no konačno rješenje na njihov prijednog potpisati stečajni suci, pa će se i takvi predmeti ubrajati u sudačku normu kao da su složeni stečajevi. Zanimljiva je i činjenica da se objava toliko važnih zakonskih promjena malo otegnula, pa one stupaju na snagu 22. listopada koji pada u petak, što će reći da prvi zahtjevi resora ministra financija Ivana Šukera trgovačkim sduovima mogu doći na red koncem listopada. Inače, u vezi pitanja pripremljenosti Porezne uprave za provođenje novih pravila insolvencijskog propisa nije se moglo dobiti objašnjenje iz MF-a, pa je nepoznanica hoće li trgovačke sudove zasuti s 20-ak tisuća novih predmeta koji su po naravi hitni ili na njima tek počinju poreznici raditi.