Mnogi se vode logikom da što više novca imaju na tekućem računu, to su sigurniji. Iako je osjećaj likvidnosti ugodan, držanje prevelike svote na računu koji služi za svakodnevne transakcije može biti jednako štetno kao i balansiranje na rubu dopuštenog minusa. S jedne strane vreba opasnost od naknada za prekoračenje i odbijenih plaćanja ako na računu nemate dovoljno sredstava. S druge strane, prevelik iznos parkiran na tekućem računu, koji u pravilu ne donosi nikakve kamate, svakim danom tiho gubi na vrijednosti zbog inflacije, dok vi istovremeno propuštate priliku da taj novac radi za vas. Pronalaženje prave ravnoteže ključ je zdravog upravljanja osobnim financijama.

Kako biste odredili idealan iznos za svoj tekući račun, financijski stručnjaci nude jednostavno, ali moćno pravilo. Cilj je na računu uvijek imati dovoljno novca za pokrivanje troškova života za jedan do dva mjeseca. Da biste došli do tog iznosa, prvi korak je precizno praćenje vaših mjesečnih izdataka. To uključuje sve fiksne troškove poput stanarine ili rate kredita, režija, osiguranja i pretplata, ali i varijabilne troškove kao što su hrana, prijevoz, gorivo i povremeni izlasci. Najbolji način da dobijete realnu sliku jest da barem jedan mjesec pedantno bilježite svaku potrošnju. Kada dobijete taj konačni mjesečni zbroj, to je vaša polazišna točka za izračun optimalnog stanja na računu.

Na iznos koji pokriva jedan do dva mjeseca troškova, ključno je dodati i takozvani sigurnosni “buffer” ili zaštitni sloj. Većina savjetnika preporučuje da taj dodatni iznos bude oko trideset posto vaših mjesečnih troškova, ili fiksno između 500 i 1.000 eura. Svrha ovog dodatnog novca je višestruka i iznimno važna. On služi kao prva linija obrane od nepredviđenih manjih troškova ili situacija u kojima neki račun na naplatu stigne prije plaće. Što je još važnije, štiti vas od ulaska u skupo nedopušteno prekoračenje, koje u Hrvatskoj nosi iznimno visoke kamatne stope. Također, ovaj buffer pruža sigurnost prilikom takozvanih predautorizacija, koje hoteli, rent-a-car agencije ili benzinske postaje privremeno “rezerviraju” na vašem računu, smanjujući vam raspoloživo stanje dok se transakcija ne dovrši.

Iako se na prvu loptu čini sigurnim, držanje značajno većeg iznosa od preporučenog na tekućem računu zapravo je financijski nepromišljeno. Glavni neprijatelj vašeg novca u tom slučaju je inflacija. Budući da tekući računi uglavnom ne nude nikakav ili nude tek simboličan prinos, kupovna moć vašeg novca s vremenom se smanjuje. Novac koji stoji umjesto da se oplođuje zapravo gubi vrijednost. Osim toga, postoji i psihološki faktor, jer velika i lako dostupna svota novca može potaknuti impulzivnu i neplaniranu potrošnju. Na koncu, ne treba zanemariti ni sigurnosni rizik, jer su u slučaju krađe kartice ili zlouporabe podataka upravo sredstva na tekućem računu najizloženija.

Ne miješajte tekući račun i fond za hitne slučajeve

Jedna od najčešćih pogrešaka u upravljanju financijama jest poistovjećivanje novca na tekućem računu s fondom za hitne slučajeve. Njihova je svrha potpuno različita. Tekući račun je operativni alat, vaša financijska “protočna postaja” za plaćanje računa i svakodnevnu potrošnju. S druge strane, fond za hitne slučajeve vaša je financijska sigurnosna mreža za krupne i neočekivane životne događaje, poput gubitka posla, iznenadnih medicinskih troškova ili većih popravaka u kući. Taj fond bi trebao iznositi najmanje tri do šest mjesečnih plaća i treba ga držati odvojeno, na štednom računu ili u nekom drugom obliku štednje koji nudi barem minimalan prinos i nije vam na dohvat ruke za svakodnevno trošenje. Ovakvo razdvajanje stvara psihološku barijeru i sprječava da novac namijenjen za krizne situacije potrošite na nešto što nije hitno.

Prilagodite formulu svojoj životnoj situaciji

Pravilo o jednom do dva mjeseca troškova nije uklesano u kamen, već je smjernica koju trebate prilagoditi vlastitoj situaciji. Vaša financijska stabilnost i priroda prihoda igraju ključnu ulogu. Osobe sa stabilnim i redovitim primanjima, poput onih zaposlenih na neodređeno vrijeme, mogu se osjećati ugodno držeći se donje granice, odnosno iznosa za jedan mjesec troškova plus buffer. Međutim, za slobodnjake, poduzetnike ili bilo koga s neredovitim i nepredvidivim prihodima, preporučuje se držanje većeg iznosa na tekućem računu, ponekad i do tri mjeseca troškova, kako bi se lakše premostili periodi bez značajnijih uplata. Uz to, provjerite i uvjete svoje banke. Neki bankovni računi zahtijevaju održavanje minimalnog stanja kako biste izbjegli plaćanje mjesečne naknade za vođenje računa.

Jednom kada izračunate svoj idealni iznos i uspostavite sustav, važno je redovito ga preispitivati. Kako se vaši prihodi, troškovi i životne okolnosti mijenjaju, tako bi se trebao mijenjati i iznos koji držite na tekućem računu. Sav višak novca iznad optimalnog iznosa i sigurnosnog buffera pametno je preusmjeriti. Opcije su brojne, od popunjavanja fonda za hitne slučajeve, ulaganja u štedne proizvode s višom kamatom, investicijske fondove za dugoročne ciljeve ili prijevremenu otplatu dugova s visokim kamatama. Na kraju, cilj je pretvoriti vaš tekući račun u efikasan alat za upravljanje novcem, a ne u skladište gdje vaša imovina gubi vrijednost.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa