Najavom novoga kriznog poreza koji treba obuhvatiti sve dosad zanemarene skupine poreznih obveznika, a primarno one koji obavljaju samostalnu djelatnost u sustavu poreza na dohodak, Vlada je priznala da su postojećim zakonom o posebnom porezu povrijeđena barem dva članka Ustava.

To su članci 14. i 51., a priznanje pogreške je važno u kontekstu brojnih inicijativa građana za ocjenu ustavnosti kriznog poreza. Članak 14. stavak 1. Ustava propisuje da su svi građani jednaki pred zakonom. Time Ustav brani diskriminaciju po bilo kojoj osnovi. Samim time što Vlada najavljuje da će u saborsku proceduru poslati novi zakon o kriznom porezu priznaje da prvim zakonom o kriznom porezu nisu bili obuhvaćeni svi koji su trebali biti. Kako su u saborskoj raspravi prije usvajanju kriznog poreza zastupnici oporbe kao i neki iz vladajuće stranke ukazivali Vladi na propust, predlažući da se to odmah ispravi, što je odbijeno, najava novog zakona o kriznom porezu znak je priznanja da je postojećim zakonom povrijeđen članak 14. stavak 1. Ustava. Članak 51. Ustava pak kaže da svatko razmjerno svojim gospodarskim mogućnostima treba pridonositi u financiranju javnih i općih potreba, što znači u plaćanju poreza. Kako više od 100.000 građana nisu bili obuhvaćeni prvim zakonom, a Vlada zbog toga predlaže da se taj propust riješi u sklopu novog zakona, to znači da je i odredba članka 51. Ustava bila povrijeđena. Time je Vlada priznala da ni tumačenje koje je izdalo Ministarstvo financija o tom pitanju zapravo ne stoji. No sve to ne mora značiti da će sustav kriznih poreza opstati jer Ustavnom sudu preostaje da riješi ključno pitanje povrede ustavnog načela pravičnosti, na koje se poziva i predsjednik Mesić.