Bez osiguranja dodatnih sredstava, poslovanje zdravstvenih ustanova neće se moći konsolidirati, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu koja je na kongresu održanom krajem tjedna u Opatiji predstavila analizu financijskog poslovanja bolnica, domova zdravlja, poliklinika, zavoda za javno zdravstvo i ljekarni u razdoblju od početka godine do kraja rujna. Poslovanje u ovoj godini opterećeno je, prije svega, s prenesenim manjkom prihoda ostvarenim u prošloj godini, odnosno prenesenim kumuliranim manjkom iz prethodnih godina, ističe se u izvješću koje su izradili Ivan Lukovnjak, pomoćnik ravnatelja udruge i Osman Kadić, predsjednik ekonomskog savjeta udruge.

Zavodima najlošije
Preneseni tekući gubitak iz prošle godine iznosi 573,5 milijuna kuna, s tim da je manjak prihoda ostvaren kod svih promatranih grupa ustanova osim ljekarni. Manjak prihoda u ovoj je godini povećao i nepodmirene obveze prema vjerovnicima. Na uvjete poslovanja utjecala je i činjenica da su planirana sredstva za zdravstvenu zaštitu u ovoj godini imala sporiji rast od ukupnog rasta proračuna, a cijena medicinskog rada, smještaja i prehrane te cijene terapijskih postupaka ne prate rast rashoda za pojedine oblike zdravstvene zaštite. Također, odluka o povećanju osnovice za obračun plaća djelatnika od tri posto u potpunosti je konzumirala ostvareni rast prihoda. U promatranom razdoblju u odnosu na godinu ranije ukupni prihod povećan je za 7 posto, no usporedbom s prosječnim ukupnim prihodom za devet mjeseci 2005. godine proizlazi rast prihoda od samo tri posto – razliku je prema autorima izvješća uzrokovalo neravnomjerno kretanje prihoda od središnjeg i lokalnih proračuna, i to uglavnom kad su u pitanju investicijsko održavanje i kapitalna ulaganja, odnosno pokrivanje dugova dobavljačima. Ukupan prihod koji su zdravstvene ustanove ostvarile za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 8,9 milijardi kuna, a rashod devet milijardi kuna, odnosno pet posto više nego lani. Najveći rast prihoda ostvarile su bolnice (9 posto), odnosno opće bolnice koje su imale 13 posto veće prihode nego lani. Međutim, budući da se u taj prihod obračunavaju i kreditna sredstva namijenjena povećanju likvidnosti, opće bolnice zapravo imaju najniže indekse rasta u čitavom bolničkom sustavu. Značajna kreditna sredstva, naime, u jeku krize koja je prijetila ovrhama zbog nagomilanih dugova, ostvarile su opće bolnice Vukovar, Zabok, Pula i zagrebački Sveti Duh. Najniži rast od samo tri posto u odnosu na prošlu godinu ostvarili su primarna zdravstvena zaštita i zavodi za javno zdravstvo koji su u ovoj godini od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobili više od dva posto manje novca. Na kretanje ukupnog prihoda, sasvim jasno, najviše utječe prihod od HZZO-a. Najveći udio prihoda od Zavoda u ukupnom prihodu imaju bolnice (87 posto, s rastom od 8,3 posto), a najmanji zavodi za javno zdravstvo koji su u prilično nezavidnom položaju jer pružaju usluge sustavu koji kasni u njihovom plaćanju. Odnos prihoda i rashoda znatno se razlikuje po promatranim grupama ustanova, s tim da su zavodi za javno zdravstvo opet u najgoroj poziciji – oni iskazuju čak deset posto brži rast ukupnih rashoda od ukupnog prihoda. Štoviše, zavodi u rastu prihoda nemaju pokriće za rast ukupnih rashoda u visini od čak 35 milijuna kuna, što nesumnjivo ukazuje na pogoršanje uvjeta poslovanja zavoda za javno zdravstvo, upozoravaju autori izvješća.

Specijalne bolnice
Kod primarne zdravstvene zaštite rashodi su za sedam milijuna kuna veći od prihoda, a isto bilježe i ljekarne gdje su rashodi za gotovo pet milijuna viši od prihoda. Niži indeks rasta ili čak smanjenje u odnosu na prosječno razdoblje prošle godine zapravo su iskazale sve zdravstvene ustanove, a na iskazani rast rashoda najviše je utjecao rast rashoda za zaposlene (tri posto povećanje osnovice), te rashoda za lijekove i potrošni materijal. Rashodi za lijekove ove su godine veći za više od osam posto, i to uglavnom zahvaljujući bolnicama, no i zahvaljujući pokretanju novog fonda za skupe lijekove koji je ove godine iznosio 150 milijuna kuna.Iako je, gledajući u cjelini, financijski rezultat ove godine u zdravstvu povoljniji nego lani, podaci su još uvijek zabrinjavajući. Samo ljekarne i ustanove za njegu u kući nisu ostvarile manjak u poslovanju, a najnepovoljniji financijski rezultat ostvarili su zavodi za javno zdravstvo, i to u iznosu od 35 milijuna kuna, od čega se čak 24 milijuna odnosi na Zavod za transfuzijsku medicinu. Relativno dobre vijesti stižu iz specijalnih bolnica koje ne samo da imaju bolje rezultate nego lani, već bilježe višak prihoda od 112 posto, odnosno smanjenje manjka prihoda od 42 posto.

Ukupne obveze do listopada narasle za 227 milijuna kuna

Ukupne financijske obveze zdravstvenih ustanova s početkom listopada iznosile su 4,114 milijarde kuna, odnosno 227 milijuna više nego početkom godine. Najveće povećanje ukupnih obveza, logično, iskazano je kod ljekarni, zahvaljujući HZZO-vom kašnjenju plaćanja. Najveće povećanje obveza u apsolutnom iznosu, ne iznenađuje, nastalo je zahvaljujući kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama – samo njihove obveze u odnosu na 31.prosinac veće su za 213 milijuna odnosno 13 posto.