Prilikom prebalansa proračuna za ovu godinu potrebno je povećati rashode za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, odnosno povećati prihode zdravstvenih ustanova, čime će će zaustaviti rast dospjelih dugova. U suprotnom se očekuje veliko pogoršanje uvjeta poslovanja zdravstvenih ustanova, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinikama i zavodima za javno zdravstvo. Porast dugovanja mogao bi izmijeniti i odnos dobavljača prema zdravstvenim ustanovama, upozorava Udruga poslodavaca u zdravstvu koja procjenjuje da će rashodi u zdravstvu ove godine porasti za oko pola milijarde kuna u odnosu na lani.

Povećanje plaće
Najveće pogoršanje poslovanja u ovoj godini mogu očekivati ustanove primarne zdravstvene zaštite jer njihovi rashodi rastu znatno brže od povećanja rashoda HZZO-a, procjenjuje Ivan Lukovnjak, pomoćnik predsjednika Udruge i autor studije o poslovanju u ovoj godini. U sličnoj situacija kao i ordinacije obiteljske i opće medicine naći će se poliklinike i zavodi, a jedino u bolnicama povećanje rashoda bit će pokriveno povećanjem prihoda od HZZO-a. Međutim, Lukovnjak pritom napominje da će doći do daljnje preraspodjele sredstava u korist kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i klinika koji će dobiti veća sredstva za posebne programe poput transplatacija.Zbog dogovora o povećanju plaća u zdravstvu za šest posto koje je dogovoreno nakon prijetnji štrajkom u javnom sektoru, samo za plaće u ovoj će se godini trebati izdvojiti 320 milijuna kuna. Zbog istog razloga za oko 80 milijuna povećat će se i nematerijalni izdatci, jer se oni uglavnom koriste za naknade zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama i doprinose. Udruga očekuje i povećanje materijalnih izdataka za oko tri posto, odnosno za stotinjak milijuna. U odnosu na ostvarene rashode u prošloj godini, u 2007. godini se očekuje čak 378 milijuna veći rashod za bolničku zaštitu, za posebne programe u bolnicama morat će se izdvojiti oko 66 milijuna više, slično je s primarnom zaštitom, dok će na sekundarna zdravstvena zaštita (SKZ- poliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice) otići četrdesetak milijuna kuna više. HZZO je i ove godine dobio nešto manje od dvije milijarde kuna manji proračun od plana kojeg je izradilo Upravno vijeće Zavoda. Umjesto 15,8 milijardi, koliko stoji, u planu Zavoda iz proračuna je HZZO za ovu godinu dobio 13,9 milijardi. Rashodi HZZO-a u okviru državnog proračuna iz godine u godinu rastu sporije od prihoda po osnovi doprinosa za zdravstvo, što znači da se kontinuirano sredstva preraspodjeljuju nauštrb zdravstva, zaključuje autor studije.

Krpanje rupa
Ako se u rebalansu državnog proračuna na izdvoji više novca za zdravstvo, jedino što nekim grupama zdravstvenih ustanova može pomoći u poboljšanju uvjeta poslovanja preraspodjela je ukupnih sredstava po pojedinim namjenama unutar budžeta HZZO-a. Za tom je mjerom Zavod i lani posegnuo da bi zakrpao neke rupe, no da bi se jednom dalo, drugom treba uzeti, što neminovno znači pogoršanje uvjeta u nekom drugom sektoru zdravstva.