Sve je jasnije da je najava Vlade o zabrani pušenja na javnim mjestima koja je početkom godine punila naslovnice imala ulogu skrenuti pozornost s važnijih tema poput primjene ZERP-a i inflacije.

Očito se ništa posebno neće izmijeniti osim što će kazne za konzumiranje cigareta u zabranjenoj zoni ubuduće plaćati pušači, a ne ugostitelji. Ugostitelji Hrvatske obrtničke komore koji su se izborili da budu uključeni u izradu dopuna Zakona o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda predlažu da sadašnja pušačka mjesta u ugostiteljskim objektima, restoranima, što je 30 posto ukupnog prostora, ostanu za pušače. Štoviše, predlaže se i da ugostitelji mogu birati hoće li u svojim objektima dopustiti pušenje ili ne, odnosno da se pušenje dopusti u prostorima veličine do sto četvornih metara. Ako Ministarstvo zdravstva popusti zahtjevima ugostitelja, dima će dakle biti jednako kao i sad, nepušači će se pasivno trovati, a konobari s posla odlaziti poput dimljenih riba. Staklene stijene kojim će kafići u prvo vrijeme eventualno odvojiti pušački od nepušačkog dijela s vremenom će nestati, a nepušački stolovi i dalje će biti u manjini, zbijeni i smješteni pokraj nužnika ili kuhinje. Na početku primjene novog zakona inspektori će se malo ushodati i pokažnjavati nekoliko luzera koji će im se naći na putu baš u trenutku kad uvlače zadnji dim, novinari gradskih rubrika napraviti koju reportažu po birtijama i to je to. Bez talasanja i ne daj Bože uznemiravanja duhanske industrije ili ugostitelja. Jer očito je korist koju gospodarstvo ima od pušenja i dalje veća od gubitka koji zdravstvo ostvaruje liječenjem bolesti i stanja povezanim s konzumacijom duhanskog dima, što se procjenjuje na oko dvije milijarde kuna godišnje.