Deset godina nakon posljednje velike bankarske krize iz 1990-ih povijest se ponovila. Hrvatska poštanska banka, jedna od dvije preostale u državnom vlasništvu, sad je u epicentru krize koja je svakom bankaru noćna mora.

Bivši šef Uprave Josip Protega i kolega mu Ivan Sladonja, zajedno s Marijom Kirinićem direktorom financija (s ovlastima člana Uprave), dijelili su kredite šakom i kapom. Nažalost za banku i vlasnika, kriterij je bio telefonski poziv s Markova trga, a ne, nedajbože, može li klijent s plaćom od četiri tisuće kuna vratiti kredit od 50-ak milijuna? I tako se, malo po malo, nanizalo barem 150 milijuna kuna za koliko se terete u akciji Bankomat. No, to je tek početak. Baš poput sveprisutne hobotnice istraga ide u nekoliko smjerova – Bankomat je pokrio samo kredite fizičkim anonimusima. Puno se očekuje od uhićenih bankara, propjevaju li o svojim političkim mecenama s kojima su šaputali preko telefona, pred političkim je vrhom vrlo uzbudljivo razdoblje. A što je u međuvremenu s HPB-om? Čedo Maletić i Dubravka Kolarić potiho čiste nered Protege i društva, no milijardu kuna potencijalno rizičnih plasmana opasan je uteg banci. Osim kaznenog progona što je najmanje što javnost očekuje, hitno upumpavanje dugoočekivanih 100 milijuna kuna najbolje je što je država mogla učiniti za HPB u ovom trenutku. Sad vlasnik mora ustrajati na podršci, ispregovarati ulazak profesionalnog strateškog partnera poput EBRD-a. Uz strateškog partnera i svježih oko 400 do 500 milijuna kapitala HPB može biti banka u većinskom državnom vlasništvu kojem strateški partner zbog svojeg novca neće dozvoliti kasnonoćne telefonske pozive. Na radost poreznih obveznika.