Možda je stvar u ICO-ima, možda u umjetnoj inteligenciji, sve većoj potražnji za blockchainom, robotikom, biotehnologijom i nanotehnologijom. Međutim, parola da je vrijeme startupa iza nas, po statističkim podacima, nije točna. Iako se zbog globalnog horizontalnog monopola nad podacima koji je ostvarila velika petorka – Amazon, Apple, Facebook, Google i Microsoft; kao i zbog velikog vala okrupnjavanja u SAD-u, posebno u Silicijskoj dolini, počelo pričati o kraju startupa, istraživanja pokazuju obrnuti trend. 

Globalno, startupa je sve više. Također, sve je više i exita, odnosno prodaja, crowdfundinga, IPO-a i ICO-a, a kroz koji investitori djelom ili u cijelosti izlaze iz vlasništva nad svojim startupima. Istraživanja, štoviše, pokazuju i da se u trenutačno ne tako sjajno stanju u startup ekosustavu u Silicijskoj dolini može prepoznati ciklična kretanja. Drugim riječima, i dolina startupa podložna je disanju na sličan način kao što diše ostatak gospodarstva.

Kupuju azijske startupe
Prema istraživanju jednog od najuglednijih izvora podataka o startupima, i k tome izvora koji dolazi iz Silicijske doline, broj startup exita u prošloj godini bio je rekordan.  U svjetskim razmjerima rekordan! Mind the Bridge je u svom istraživanju Startup M&A 2017., a na kojem je surađivao sa Crunchbaseom, došao do podatka da je globalno lani preuzeto 15,5 tisuća startupa i to za rekordnih 1300 milijardi dolara.

K tome, lani je zabilježen najveći skok u vrijednosti preuzimanja startupa u skoro cijelom desetljeću. Osnivači su startupe prodavali za 42 posto veće iznose nego godinu prije, a posljednji takav skok zabilježen je 2011. godine. Silicijska dolina i dalje predvodi u akvizicijama startupa, jer od 15 najvećih kupaca startupa na svijetu njih devet još uvijek dolazi od tamo.

U Europi startup ćete najlakše prodati u Velikoj Britaniji, a zatim Njemačkoj i Francuskoj. Na SAD i Europu otpada 83 posto svih preuzimanja startupa globalno. No, ostatak svijeta se sve više budi. Istraživanje Mind the Bridgea to potvrđuje time što se u Južnoj Koreji, Kini i Japanu startupi više kupuju nego prodaju. U Europi se više prodaju, dok je u SAD-u taj omjer ponuda i potražnje u ravnoteži.

Nisu vratili uloženo
Posebno je to zanimljivo kad se uzme u obzir da 71 posto preuzetih startupa nije vratilo uloženi kapital. No, atraktivnost ulagačima održava činjenica da je lani 13 posto startupa koji su napravili exit svojim ulagačima dalo povrat veći od 300 posto dok je 3 posto startupa imalo, kako ih u istraživanju opisuju, "divlje iznose povrata". Drugo istraživanje, Global Startup Ecosystem Report 2017., koje je napravio Startup Genome, pokazuje da je broj exita u Silicijskoj dolini u silaznom dijelu ciklusa u odnosu na ostatak svijeta. 

Posljednjih nekoliko godina sve više kapitala u startupe ulazi izvan Silicijske doline, a sve više i izvan deset najvećih startup ekosustava. Startup Genomovo istraživanje potvrđuje nalaz Mind the Bridgea. Startupi u Europi znatno su podcijenjeni dok su oni u Aziji precijenjeni u tržišnim vrijednostima. No, oni u SAD-u, iako su ponuda i potražnja usklađene, i dalje se kupuju po znatno višim cijenama nego bilo gdje na svijetu.

U Hrvatskoj, nažalost, nemamo istraživanja iz kojih bi se mogli saznati usporedivi podaci. Državni zavod za statistiku nema niti jedan pokazatelj iz kojeg bi se išta slično moglo iščitati. Fina također. Ministarstvo gospodarstva isto, a takvih podataka nema ni Ministarstvo financija. Gospodarska udruženja poput HGK i HUP-a to ne prate, a takve podatke nema ni Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE. Hamag-Bicro je imao jednu brošuru na tu temu, ali to se nije pretvorilo u kontinuirano skupljanje podataka.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Naši privukli 100 mil. dolara
Uz pojedinačne, hvale vrijedne napore, gdje takve podatke unazad nekoliko godina skuplja investitor, poslovni anđeo te jedan od suosnivača ZIP-a, Mihovil Barančić, jedini drugi pokazatelj stanja u domaćem startup ekosustavu dao je krajem prošle godine Atomico. 

Najveći europski fond rizičnog kapitala koji ulaže u startupe procijenio je da su hrvatski startupi od 2012. do 2016. privukli 100 milijuna dolara investicija. Koliki su im exiti kao i koliko ih je, o tome nema podataka. Baš stoga, donositi zaključke o razvoju startupa globalno, i to oslanjajući se na hrvatske prilike, znači oslanjajući se gotovo isključivo na dojam, nije nimalo mudro.