EN DE

Potrošnja piva kao ekonomski standard

Autor: Darko Bičak
16. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Tržište piva u Hrvatskoj palo je šest, a u Srbiji više od 20 posto, iza čega se krije globalna ekonomska kriza i njezine posljedice na ovom području

Tržište piva u Hrvatskoj palo je šest, a u Srbiji više od 20 posto! Vijest koja sama po sebi i nije loša, rekli bi neki trezvenjaci. No činjenica da se iza toga pada krije globalna ekonomska kriza i njezine posljedice na ovom području čini čitavu priču mnogo složenijom i indikativnijom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za pivarske stručnjake, ne one za okus i čvrstoću pivske pjene, nego one za analizu tržišta, ovaj podatak je šokantan. Prema njima, ekonomska kriza na srpskom tržištu najvidljivija je kroz pad potrošnje piva jer dionice i udjeli u fondovima nikad nisu bili pouzdan signal stanja tržišta na ovim prostorima. Pretpostavlja se da je zbog krize i devalvacije dinara kupovna moć građana Srbije drastično opala. Iako se pivo masovno konzumira i kod kuće, ipak je najznačajniji kanal prodaje tog pića u ugostiteljskim objektima. S krizom ljudi počnu vjerojatno i više piti alkoholna pića kod kuće, no zbog besparice sve rjeđe odlaze na piće i u lokalni kafić. Iako neki precizni podaci o kupovnoj moći u susjednoj, a ni našoj zemlji još nisu poznati, ne bi začudilo kada bi krajem godine MMF ili analitički odjel neke banke izvijestio da je u prvom tromjesečju kupovna moć u Srbiji pala 20 posto – ono što svaki pivarski stručnjak, a indirektno i pivopija, zna već odavno. Dosad je bilo poznato nekoliko “nemonetarnih” standarda za izračun kupovne moći u svijetu. Možda najpoznatiji je Big Mac standard preko kojeg stručnjaci uspoređuju prosječnu plaću s cijenom standardnog hamburgera u nekoj zemlji. Svojedobno je bio popularan i komparativni insturment 501, koji je na isti način kao i u slučaju Big Maca uspoređivao kupovnu moć na bazi cijene jednih traperica Lewisova modela 501. U Europi je u posljednje vrijeme bio popularan Golf standard, u kojem se na ukupnoj cijeni automobila Golf uspoređivala ne samo kupovna moć nego i porezna presija u pojedinoj zemlji. Kako su do prije nekoliko godina pivovare bile uglavnom lokalne, takav standard s pivom nije bilo moguće ili barem ne jednostavno izvesti. No u posljednjih 10-ak godina gotovo sve pivovare, kako u regiji tako i u svijetu, preuzele su tri najveće pivarske grupacije koje su zastupljene i na ovim prostorima – AB InBev, Heineken i Carlsberg. Ako bi se računica s padom kupovne moći u Srbiji od 20-ak posto pokazala točnom, ne može se isključiti da će svaka od tih pivovara pokušati uspostaviti svoj “ekonomski standard”. Iako bi neki rekli da je Guniess najbolje pivo na svijetu, ekonomski stručnjaci zakleli bi se da to pivo 90% svoje popularnosti duguje svojoj Knjizi rekorda. Staza je utabana, čeka se samo sljedeći uspješan marketinški potez.

Tržište piva u Hrvatskoj palo je šest, a u Srbiji više od 20 posto! Vijest koja sama po sebi i nije loša, rekli bi neki trezvenjaci. No činjenica da se iza toga pada krije globalna ekonomska kriza i njezine posljedice na ovom području čini čitavu priču mnogo složenijom i indikativnijom.

Za pivarske stručnjake, ne one za okus i čvrstoću pivske pjene, nego one za analizu tržišta, ovaj podatak je šokantan. Prema njima, ekonomska kriza na srpskom tržištu najvidljivija je kroz pad potrošnje piva jer dionice i udjeli u fondovima nikad nisu bili pouzdan signal stanja tržišta na ovim prostorima. Pretpostavlja se da je zbog krize i devalvacije dinara kupovna moć građana Srbije drastično opala. Iako se pivo masovno konzumira i kod kuće, ipak je najznačajniji kanal prodaje tog pića u ugostiteljskim objektima. S krizom ljudi počnu vjerojatno i više piti alkoholna pića kod kuće, no zbog besparice sve rjeđe odlaze na piće i u lokalni kafić. Iako neki precizni podaci o kupovnoj moći u susjednoj, a ni našoj zemlji još nisu poznati, ne bi začudilo kada bi krajem godine MMF ili analitički odjel neke banke izvijestio da je u prvom tromjesečju kupovna moć u Srbiji pala 20 posto – ono što svaki pivarski stručnjak, a indirektno i pivopija, zna već odavno. Dosad je bilo poznato nekoliko “nemonetarnih” standarda za izračun kupovne moći u svijetu. Možda najpoznatiji je Big Mac standard preko kojeg stručnjaci uspoređuju prosječnu plaću s cijenom standardnog hamburgera u nekoj zemlji. Svojedobno je bio popularan i komparativni insturment 501, koji je na isti način kao i u slučaju Big Maca uspoređivao kupovnu moć na bazi cijene jednih traperica Lewisova modela 501. U Europi je u posljednje vrijeme bio popularan Golf standard, u kojem se na ukupnoj cijeni automobila Golf uspoređivala ne samo kupovna moć nego i porezna presija u pojedinoj zemlji. Kako su do prije nekoliko godina pivovare bile uglavnom lokalne, takav standard s pivom nije bilo moguće ili barem ne jednostavno izvesti. No u posljednjih 10-ak godina gotovo sve pivovare, kako u regiji tako i u svijetu, preuzele su tri najveće pivarske grupacije koje su zastupljene i na ovim prostorima – AB InBev, Heineken i Carlsberg. Ako bi se računica s padom kupovne moći u Srbiji od 20-ak posto pokazala točnom, ne može se isključiti da će svaka od tih pivovara pokušati uspostaviti svoj “ekonomski standard”. Iako bi neki rekli da je Guniess najbolje pivo na svijetu, ekonomski stručnjaci zakleli bi se da to pivo 90% svoje popularnosti duguje svojoj Knjizi rekorda. Staza je utabana, čeka se samo sljedeći uspješan marketinški potez.

Autor: Darko Bičak
16. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close