Nakon maratonskog čekanja konačno je riješena najveća enigma hrvatskog agrara. Ona vezana uz program ruralnog razvoja i njegovu financijski najizdašniju mjeru 4, iz koje je moguće povući potpore za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i podizanje konkurentnosti.

Neisplatom višemilijunskih potpora sankcionirano je pet poduzetnika. Odlukom Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja uskraćene su im očekivane potpore za deset investicijskih projekata. Od kojih neki uz otvaranje novih radnih mjesta već isporučuju svoj proizvodni asortiman na tržište. Prošle godine sredinom travnja zaključen je natječaj. Početkom kolovoza tadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina motiviran odazivom čak 1280 gospodarstava, tako je javnosti obrazložio, podebljao je omotnicu s potporama sa 510 milijuna kuna na 1,23 milijarde kuna.

U rujnu su složene rang liste, no zašto je Jakovina odluke o isplati potpora tada potpisao za samo 42 gospodarstva, a nije imao petlju to uraditi i za ostalih 200-njak rangiranih iznad crte razvidno je njemu osobno i možda tek nekom od prvih suradnika.  Time je zakočio investicijski ciklus za kojim poljoprivreda vapi više od žednog beduina u pustinji, ne marivši nimalo ni za činjenicu što su poljoprivredna gospodarstva za pripremu dokumentacije potrošila ne baš mali novac.

 Njegov nasljednik u fotelji ministra Davor Romić, iako mu nagomilana problematika u nacionalnom agraru (ne samo iz mandata Jakovine već i prethodnika) nije bila nepoznata nažalost, u akciju nije krenuo onako kako su to mnogi od njega očekivali. Habitus znanstvenika, koji skalpelom precizno i strpljivo traži bolesno tkivo da bi ga otklonio kako bi organizam živnuo, imao je jači fokus. Hrvatski agrar međutim, treba poduzetnika s golemim praktičnim iskustvom, pripravnog na odlučno i brzo djelovanje u rješavanju problema. 

Obara svjetske rekorde
I Romićeva odluka da novac uskraćen spornim projektima ne podijeli gospodarstvima čija je dokumentacija već ocijenjena prihvatljivom pa su uvršteni na rang listu od 940 investicija, no našli su se ispod granične crte koja je zaključena s brojem 241, svjedoči profesorsku paradigmu, ne operativca. Kako ta odluka ipak nije Sveto pismo koje se ne može mijenjati, bilo bi razumno još jednom razmotriti listu te zadržanim potporama podržati ulaganja koja su ocijenjena sa 60 bodova, a takvih je 272 ispod crte.

Među njima su Emina Burek koja na farmi sa 500 mliječnih grla obara svjetske rekorde u proizvodnji mlijeka, ili farma Angus prepoznatljiva po tovu vrhunske junadi na ličkim pašnjacima. Pulski Agroprodukt za svoje maslinovo ulje bere odličja na mnogim inozemnim tržištima, a ruralne potpore zasigurno u vjetar ne bi bacio ni vinar Krauthaker.  Zapravo, uskraćene potpore ne bi zlorabio ni Zvonimir Širjan, njega poljoprivreda nije počela zanimati nekoliko mjeseci prije objave natječaja za mjeru 4.

Tovom junadi kroz tvrtku Širjan bavi se još od 1995. dok je Agropromet osnovao 2003. i tržištu godišnje isporuči, mahom u izvoz, više od deset tisuća grla. Ruralnim potporama namjeravao je izgraditi dvije nove farme junadi, od kojih je jedna u Brinju, te povećati godišnji uzgoj za još sedam tisuća grla.  Za razliku od Širjana, farmi Angus i Burek te Agroprodukta i Krauthakera tvrtka Chestnut factory iz središta Zagreba dobit će nepovratno "ruralnih" 5,6 milijuna za svoju investiciju vrijednu 12 milijuna kuna. 

Kome ide novac?
Osnovana je sa 20 kuna temeljnog kapitala kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću tek 25. veljače 2015. Dva tjedna nakon što je objavljen natječaj za mjeru 4. Vlasnici, po javno dostupnim podacima, imaju pet tvrtki, no ne mogu se pohvaliti ni prihodom ni brojem zaposlenih. U biznis planu, ocijenjenom od državne birokracije da zaslužuje visoku potporu, stoji da će proizvoditi kesten pire. Vjerojatno od uvoznog kestenja.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’