Kad je riječ o trgovini sa svijetom i nepovoljnom odnosu izvoza i uvoza, prošla je godina na razini onih iz doba posljednje gospodarske krize. U apsolutnim brojkama i izvoz i uvoz su dosegli maksimalne razine, uz rekordne stope rasta, no pokrivenost uvoza izvozom završila je na 57,6%. Najniža je to razina još od davn 2009. godine.

Nakon što je u uvjetima pandemije u 2020. bio suočen s padom, izvoz je lani ostvario snažan rast. Međutim, u drugom dijelu prošle godine vidljivo je njegovo usporavanje u odnosu na dinamiku kojom raste robni uvoz. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za lanjskih 12 mjeseci, izvozni rezultat povećan je 30,4% i dosegnuo je gotovo 24 milijarde eura, dok je stopa rasta uvoza bila 46,4%, a ukupna vrijednost 41,6 milijardi eura. U 2021. izvoz je prvi put imao i veću stopu rasta u odnosu na uvoz (gotovo 29%, dok je uvoz bio veći za 24%), međutim tako nije završila i 2022. Lanjski rezultat ostao je obilježen velikim rastom cijena energenata i sirovina, koji je pokrenuo poskupljenja ostalih proizvoda, a kada bi se uklonilo efekt inflacije, prema procjeni HGK-ova Pulsa, rast izvoza bio je čak upola slabiji. Visokom robnom deficitu svakako je pridonio i jedan od najkrupnijih događaja u našoj robnoj razmjeni u proteklih godinu i pol – uvoz američkog LNG-a. Ukupno je, zahvaljujući tom energentu, uvoz iz SAD-a dosegnuo 3,18 milijardi eura (više nego iz svih zemalja CEFTA-e) i u odnosu na 2021., u kojoj je počelo galopiranje u uvoznoj statistici, povećan je 450%. Izvoz u SAD, u kojemu dominiraju lijekovi i oružje, pao je, no zahvaljujući uvozu SAD je ušao među šest najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

Italija i Njemačka učvrstile su pozicije najvažnijih trgovinskih partnera, prvenstveno Italija iz koje je, opet pogurano energentima i sirovinama, uvoz lani povećan 60%, na 5,73 milijarde eura, dok je izvoz rastao 21% i dosegnuo 2,91 milijarde. Najveće promjene, zahvaljujući ponajprije nafti i plinu, bilježi se na uvoznoj statistici, pa s natprosječnim rastom odskočili Azerbajdžan, Egipat i Katar. Trag je vidljiv i u izvozu, pa su Slovenija i Mađarska, opet zahvaljujući plinu i nafti, preskočile Njemačku. U Sloveniju je izvezeno roba za 2,76 milijardi eura, a u Mađarsku 2,75 milijardi. Iznadprosječan rast izvoza lani je ostvaren i s BiH i Srbijom, pri čemu je sa Srbijom prvi put uvoz premašio vrijednost izvoza. BiH je, pak, od 10 glavnih vanjskotrgovinskih partnera (Italija, Njemačka, Slovenija, Mađarska, BiH, SAD, Austrija, Srbija, Nizozemska i Poljska) jedina s kojom Hrvatska ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.

Lines of Text:

Prošla godina ukupno je bila obilježena ratom u Ukrajini i sankcijama Rusiji. Do zadnjeg kvartala efekti sankcija nisu bili vidljivi u statistici robne razmjene kako su mnogi očekivali, no kada se podvuče crta nakon smanjenja prometa pod sam kraj godine, na razini cijele 2022. uvoz iz Rusije u Hrvatsku porastao je tek za 2%, na 472 milijuna eura, dok je izvoz pao za oko 11%, na 182 milijuna eura.

Uzlet u Izraelu

Među tržištima na koje su hrvatski gospodarstvenici lani, pak, značajnije izašli izdvaja se Izrael, gdje je izvezeno roba vrijednih 114 milijuna eura, 229% više u odnosu na prethodnu godinu. Nastavlja rasti i izvoz u Španjolsku, te Poljsku.

Među hrvatskim županijama najveći izvoz ostvaruju, izuzev Grada Zagreba, poduzetnici s područja Zagrebačke (1,39 milijardi eura), Vukovarsko-srijemske (1,36 milijardi eura), Varaždinske (1,32 milijarde) i Međimurske županije (1,03 milijarde eura). Izvoz Grada Zagreba prelazi 7,9 milijardi eura, a najviše pridonosi i realizaciji uvoza, u Zagreb stigne više od polovice roba iz drugih zemalja.

Polovica hrvatskih županija inače ostvaruje suficit u robnoj razmjeni. Među onima koji više izvezu nego uvezu su Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Lička, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarska, Međimurska, te Dubrovačko-neretvanska županija. U pojedinim županijama prisutna je, kad je riječ o izvozu, velika vezanost u pojedina tržišta. Primjerice, najveći dio robne razmjene Dubrovačko-neretvanske županije odvija se s BiH, iz Vukovarsko-srijemske s Mađarskom, polovica trgovine iz Istre realizira se s Italijom, kao i trećina iz Primorsko-goranske i Požeško-slavonske županije, a Italija je glavni vanjskotrgovinski partner i za primjerice Sisačko-moslavačku, Zadarsku, te Osječko-baranjsku županiju. Za Brodsko-posavsko gospodarstvo najvažniji su partneri iz Belgije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Gledano na strukturu po djelatnostima, u većini županija prerađivačka industrija najvažniji je izvoznik. Zapravo je jednostavnije izdvojiti one koji odudaraju, a to je primjerice Dubrovačko-neretvanska, u kojoj je najviše zaslužan za izvoz sektor maloprodaje, te Vukovarsko-srijemske, u kojoj je od 1,36 milijardi eura izvoza čak 997 milijuna eura zasluga plina. Te brojke za tu ekonomski ne pretjerano snažnu županiju zapravo i ne iznenađuje s obzirom na to da tamo sjedište ima najvažnija kompanija u plinskom biznisu u Hrvatskoj – PPD. U nekoliko, uglavnom slavonskih županija, uz prerađivačku industriju izuzetan rezultat ima i poljoprivreda, konkretno u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, ali to je slučaj i u izvozu u Zadarskoj županiji. Inače u Gradu Zagrebu trgovina nije, kao nekada, prvi izvoznik, nešto veći iznos ostvarila je prerađivačka industrija.

Na nacionalnoj razini, lani su svi sektori zabilježili rast izvoza. Čak je i brodogradnja, koja je do posljednjeg mjeseca imala negativan trend, uspjela doći na nulu u odnosu na 2021. Najveći rast bilježi izvoz neprerađene nafte, dijelom zbog rasta cijena, ali i preusmjeravanja na preradu u rafinerije Mola u Mađarskoj nakon što je s radom zbog remonta stala Inina rafinerija u Rijeci. Iznadprosječan rast, osim prerađene nafte, te struje i plina, bilježe još drvoprerađivači, te papirna industrija.

Smirivanje cijena

Trend rasta iz prošle godine ne nastavlja se istom dinamikom u 2023. Prema preliminarnim podacima DZS-a za siječanj, i izvoz i uvoz rasli su bitno sporije nego u istom mjesecu prošle godine. Izvezeno je 1,69 milijardi eura vrijednih roba, 13% više na godišnjoj razini, dok je vrijednost uvoza rasla brže, stopom od 19,8% i dosegla 3,08 milijardi eura. Analitičari HGK ukazuju kako je od kraja 2022. vidljivo smirivanje rasta proizvođačkih cijena, te su njihovi godišnji prosjeci u siječnju bili na najnižim razinama od polovice 2021., što posljedično smanjuje “napuhivanje” razine vrijednosti izvoza odnosno razinu nominalnog rasta.

Kad se deflacionira ukupnu vrijednost izvoza proizvođačkim cijenama na inozemnom tržištu, njihova je procjena da je vrijednost izvoza u siječnju rasla za oko 5% u odnosu na lanjski. U odnosu na početak prošle godine, siječanj 2023. završio je s niskom pokrivenošću uvoza izvozom, tek 54,9%. Usporedbe radi, u siječnju prošle godine taj je odnos bio 58,2 posto, a u siječnju 2021. 65,8 posto