EN DE

Pokrenuta web stranica o skrivenim troškovima JPP-a

Autor: Poslovni.hr
15. lipanj 2012. u 14:00
Podijeli članak —

Mreža Central and Eastern Europe Bankwatch (CEE Bankwatch), koje je i Zelena akcija članica, ovaj je tjedan pokrenula novu internetsku stranicu koja sadrži kritičke analize korištenja javno-privatnog partnerstva (JPP) u javnoj infrastrukturi, primjerice prilikom gradnje cesta, bolnica i komunalne infrastrukture, priopćeno je iz Zelene akcije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Stranica sadrži studije slučaja problematičnih projekata diljem Europe, što uključuje pogon za pročišćavanje vode u Zagrebu, Arenu Zagreb te autoceste Bina Istra i Zagreb Macelj. “Neke Vlade podupiru javno-privatna partnerstva jer im ona omogućuju da odmah započnu s realizacijom skupih infrastrukturnih projekata, bez da se dug vidi u službenim bilancama, a otplata duga se odgađa na nekoliko godina. No, oni koji planiraju ući u nove projekte u sklopu modela javno-privatnog partnerstva, trebaju uzeti u obzir posljedice ovakvih poteza u Mađarskoj, Portugalu i Ujedinjenom kraljevstvu, prije nego što nasjednu na tvrdnje o isplativosti”, objasnio je Roman Havlicek, Bankwatchev koordinator za alternativnu ekonomiju.

Mreža Central and Eastern Europe Bankwatch (CEE Bankwatch), koje je i Zelena akcija članica, ovaj je tjedan pokrenula novu internetsku stranicu koja sadrži kritičke analize korištenja javno-privatnog partnerstva (JPP) u javnoj infrastrukturi, primjerice prilikom gradnje cesta, bolnica i komunalne infrastrukture, priopćeno je iz Zelene akcije.

Stranica sadrži studije slučaja problematičnih projekata diljem Europe, što uključuje pogon za pročišćavanje vode u Zagrebu, Arenu Zagreb te autoceste Bina Istra i Zagreb Macelj. “Neke Vlade podupiru javno-privatna partnerstva jer im ona omogućuju da odmah započnu s realizacijom skupih infrastrukturnih projekata, bez da se dug vidi u službenim bilancama, a otplata duga se odgađa na nekoliko godina. No, oni koji planiraju ući u nove projekte u sklopu modela javno-privatnog partnerstva, trebaju uzeti u obzir posljedice ovakvih poteza u Mađarskoj, Portugalu i Ujedinjenom kraljevstvu, prije nego što nasjednu na tvrdnje o isplativosti”, objasnio je Roman Havlicek, Bankwatchev koordinator za alternativnu ekonomiju.

U tim državama su se Vlade, nakon što je nastupila financijska kriza, suočile sa situacijom u kojoj su zbog mnogobrojnih potpisanih ugovora bile obavezne isplačivati značajne iznose privatnim investitorima u narednih 20-ak godina, što ih je onemogućavalo u raspolaganju novcem. Navedene države upravo revidiraju svoje stavove prema takvim modelima, jer zbog postojećih projekata imaju više financijskih obaveza prema privatnim partnerima nego što su na početku predviđali, stoji u priopćenju.

“Postoji sve više dokaza da su javno-privatna partnerstva precijenjena”, dodaje Pippa Gallop, Bankwatcheva koordinatorica za istraživanja, “ali kako ugovori uglavnom traju barem 30 godina, treba postojati snažna politička volja da bi se situacija promijenila. Kad javno-privatna partnerstva propadnu – što se u mnogim slučajevima i dogodilo –račun snose porezni obveznici.”

“Nadamo se da će nova internetska stranica, koja je uglavnom namijenjena aktivistima, novinarima i istraživačima, pomoći demistificirati javno-privatna partnerstva i pridonijeti širem razumijevanju njihovog funkcioniranja”, dodaje Sven Haertig, Bankwatchev internetski urednik.

(pd)

Autor: Poslovni.hr
15. lipanj 2012. u 14:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close