Osamstotinjak milijuna kuna koliko se u idućoj godini planiraju povećati državna proračunska sredstva za zdravstvo nikog neće ni ubiti ni spasiti. Malo na Rebro, malo na lijekove, malo na povećanje plaća… i to je to. Da se u zdravstvu ni u idućoj godini neće tresti brda nije nikakva novost. Dovršetak informatizacije primarne zdravstvene zaštite, otplata kredita za Rebro, rodilište u Splitu, transplatacijski centar na Merkuru, proširenje Klinike za tumore, kardijalna kirurgija u Splitu i Osijeku već su poznate investicije koje se planiraju u idućoj, ali i godini iza nje. Najviše proračunskog novca, dakako, otpada na plaće zaposlenih koje čine više od osamdeset posto bolničkih proračuna u Hrvatskoj. A tu je trenutno najveći problem.Neuspjelo mirenje socijalnih partnera, kako se najavljuje, rezultirat će štrajkom u javnim službama u kojem bi se moglo naći dvjestotinjak tisuća radnika. Kako Vlada gotovo sigurno neće zadovoljiti njihove želje – povećanje plaća za 21 posto, ni u naredne dvije ni u pet godina – ako se sindikalci uspiju održati zajedno do štrajka bi zaista moglo doći, no njegova će provedba sigurno ovisiti o vrsti djelatnosti. Zasad su štrajk najavili samo prosvjetari koji bi u akciju krenuli u prosincu, za vrijeme saborske rasprave o proračunu za iduću godinu. Slično najavljuju i iz Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi, no konačan ishod znat će se tek poslije sastanka čelnika sindikata koji trebaju razmotriti mogućnost zajedničkog štrajka.Ako se, dakle, održi, bit će to najveći štrajk u zdravstvu u modernoj Hrvatskoj, u kojem će sudjelovati i liječnici, i medicinske sestre, i čistačice i domari i kuharice… Kako će to izgledati?Sigurno ne kao u drugim sektorima, naprosto zbog prirode posla o kojem ovise životi ljudi. Pitanje štrajka u zdravstvenom sustavu osobito je osjetljivo, zbog mogućnosti da se zbog prekida rada ugrozi živote, osobnu sigurnost ili zdravlje jednog dijela ili svih stanovnika. Štrajk se stoga ograničava tako da se provode samo hitni zahvati, odnosno potpuno zabranjuje u jedinicama odnosno ustanovama hitne medicinske pomoći.

Isto tako će se ograničiti štrajk nemedicinskog osblja odnosno hospitalizirani pacijenti sigurno se neće ostaviti da gladuju u prljavim i hladnim krevetima. Stradat će, međutim, dobar dio populacije koja će trebati medicinsku pomoć koja nije hitna, a situacija će, pogotovo ako štrajk potraje, utjecati i na povećanje ionako dugačkih lista čekanja.Upravo s listama čekanja usko je vezana korupcija u zdravstvu koja je u zadnje vrijeme glavna tema u bolnicama i čekaonicama. Otkriveni slučejevi liječnika koji su beskrupulozno uzimali mito značajno su narušili ugled hrvatskih liječnika i zdravstva uopće, tako da se postavlja i pitanje s kakvom se potporom javnosti štrajk uopće pokreće, što nije nevažno. Kako, uostalom, trgovkinja s 2500 kuna plaće može poduprijeti liječnika s devet tisuća ili medicinsku sestru s četiri tisuće kuna plaće?O nepravdama u isplatama plaća, međutim, moglo bi se raspravljati unedogled. Kad je u pitanju zdravstvo, naime, Hrvatska se poput mnogih drugih zemaljaa suočava s kroničnim nedostatkom medicinskog osoblja, i liječnika i medicinskih sestara, ali i čistačica. Iz sustava uglavnom bježe, ili u njega uopće ne ulaze mladi koji ne žele raditi šezdeset sati tjedno za plaću koju mogu zaraditi uz pola uloženog truda u primjerice farmaceutskoj industriji. Upravo to je jedan od jačih argumenata pritiska s kojim zdravstvo nastoji uvjeriti Vladu da ga bolje plati. Hoće li Vlada u to povjerovati ili pričekati radnike iz susjednih zemalja kojima će hrvatske plaće biti dobre, pokazat će vrijeme.

Štrajk ne povećava godišnji broj smrti pacijenata
Zanimljivo je da, prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u obje godine u kojima je proveden štrajk liječnika zabilježen je gotovo jednaki udio smrti u ukupnom broju zabilježenih smrti na razini godine. Na osnovu podataka o smrtnosti stanovništva autori nisu mogli povezati štrajk ni s porastom ni s padom smrtnosti, no priznaju da bi za konačne zaključke bi bilo potrebno učiniti i dodatne analize mortalitetnih podataka.