Rastu kamatnih stopa na kredite definitivno je došao kraj. Barem zasad. No, nade da će kamate početi padati nemaju temelja. Posljednja je to poruka bankara što ju je kroz Hrvatsku udrugu banaka u petak artikulirao njezin direktor Zoran Bohaček.

S visinom kamata banke nemaju veze, indirektno poručuje Bohaček. Ako su vam previsoke mjesečne rate kredita krivite, osim sebe što ste potpisali ugovor, državu i regulatora. Oni su, naime, ključni krivci. Dvije trećine visine cijena kredita kod nas je posljedica rizika i regulacije, a tek o trećini odlučuju same banke. (U Sloveniji je gotovo obrnuto, a usto se zemlja percipira kao drastično manje rizična jer je platna valuta euro.) Prosječna kamata na domaće stambene kredite od 6,4 posto je okviru europskih. Ipak, postoji kvaka. Ako se iz “europske” skupine izuzme Slovačka, posljednja prošlogodišnja pridošlica eurozoni, računica se poprilično mijenja pa naši stambeni krediti postaju uvjerljivo skuplji od onih koje plaćaju građani diljem Europe. S tvrtkama je slična priča. Kod dugoročnih kredita, tvrtke plaćaju sličnu cijenu kao njihova europska konkurencija. No, kad je riječ o kratkoročnim kreditima cijena je drastično viša: hrvatskim tvrtkama krediti s rokom otplate do godine dana “uvjerljivo prelaze gornji prag intervala eurozone”. Niz je razloga s kojima tvrtke nemaju ništa: rizik likvidnosti, slaba osjetljivost kamata na mjere središnje banke i činjenica da mala i srednja poduzeća uglavnom traže te kredite… Vraćamo se (papagajski) na isto: promjena u ekonomiji nema bez reformi i fiskalne prilagodbe kojima će se smanjiti percepcija rizika i poboljšati uvjeti poslovanja, a time i cijene novca.