Rob May, autor koji piše za Business Insider, kaže da su štreberi u poduzetništvu lijek za poslovne probleme tog svijeta.

“Posao je bezveze. Bezveze je jer je u svojoj suštini postao okaljan”, piše May, pa nastavlja: “Suština poduzetništva je nekada bila u pružanju vrijednosti potrošaču. Dio tog procesa stvaranja vrijednosti poduzetnici bi zadržali kao dobit. Što su više vrijednosti stvarali, ostvarivali su više dobiti. No, tada je nastao Wall Street. Opsjednut kvartalnim porastima dobiti koje sagledava odvojeno od stvaranja vrijednosti, Wall Street poduzetnike potiče da razmišljaju kratkoročno. Ono što je vodilo stvaranju vrijednosti – stvari poput inovacije, neprestanog učenja, ulaganja u razvoj zaposlenika, dugoročni planovi – biva zamijenjeno menadžment filozofijom ‘Pump-and-dump’, što će reći, kratkoročnim planovima gdje se profit za sljedeće tromjesečje ostvaruje pod svaku cijenu bez obzira na dugoročne posljedice. Na kraju krajeva, jedino što želimo je iskamčiti što bolju cijenu i prodati”.

Jednom kada se odustalo od digniteta u poduzetništvu, posao se dramatično promijenio, piše May. Većina ljudi sada, kaže, radi iz nužnosti, ne iz ljubavi. Tek šačica tvrtki pruža kvalitetna radna okruženja za zaposlenike, jer se na njih sada uglavnom gleda kao na potrošnu robu, a ne osnovnu vrijednost tvrtke. Tvrtke ulažu beskrajna sredstva u održavanje i poboljšavanje fizičke imovine tvrtke, a u isto vrijeme škrtare na manje opipljivim vrijednostima koje se uglavnom nalaze u umovima zaposlenika, piše May, zaključujući kako je poduzetništvo s vremenom bivalo sve gore i gore, “počelo je privlačiti krivu vrstu ljudi”. Klasični kliše američkih škola je, tvrdi on, da je ekonomija za one koji nisu uspjeli upisati druge fakultete, ili za ‘tulumaše’ kojima treba laka diploma. Takvi bi ljudi ušli u svijet poduzetništva te bi se lako iskvarili, budući da je taj svijet korumpiran. “Rezultat tog začaranog kruga je ova čudna američka ekonomija koja se fokusira samo na kratkoročno te u potpunosti ignorira svoje istinski jake strane. SAD pokreću poduzetništvo i male tvrtke, međutim njih se ignorira dok se glavni fokus baca na cijene dionica 500 tvrtki iz Fortunea”, poručuje.

May naglašava kako nije protiv poduzetništva. Ove primjedbe iznosi upravo zato jer, kaže, doista podupire poduzetništvo. “Poduzetništvo je poput igre, i kao i kod bilo koje druge igre, ne volim kada ljudi varaju. Nema ništa uzbudljivije od bitke za dobit između dviju kompanija koje na polju poslovnog ratovanja koriste istinske taktike za pobjedu, poput inovacije, povećane produktivnosti, boljeg marketinga, zdravijih poslovnih strategija, jakih poslovnih modela i savršene izvedbe. To je definitivno zanimljivije nego gledati ih kako pobjeđuju lobiranjem u vladi kako bi dobili zaštitu od konkurencije, ili razvrstavanjem iznosa po financijskim izvještajima kako bi izgledali povoljnije. Ja obožavam poduzetništvo, i želim da se vrati onim dobrim starim danima istinske kapitalističke konkurentnosti. Vrijeme poduzetništva koje se bavi pravnom i/ili potrošačkom manipulacijom treba doći kraju”, poručuje.

“Što možemo učiniti da do te promjene dođe? Kako vratiti poduzetništvo korijenima kapitalizma? Tako da objeručke prigrlimo štrebere, i evo pet glavnih razloga zašto smatram da poduzetništvo treba baš njih”, piše May.

A evo i njegovih razloga:

1. Štreberi traže znanje zbog znanja. Znate li nekog štrebera koji smatra učenje novog programerskog jezika zabavnim? Znate li štrebera koji sastavlja robote, uštimava automotore, nadograđuje računala ili gradi web stranice čisto kao hobi? Štreberi vole učiti nove stvari. Oni vole učiti i stare stvari. Oni su jednostavno željni znanja. I to nisu samo površne stvari koje poduzetnici pokušavaju naučiti. Osobno poznajem programera ugrađenih sustava koji je počeo kod kuće raditi sa sustavom Ruby on Rails samo zato jer se želio usavršiti kao web programer. Jednako tako znam web programera koji je samoinicijativno naučio programerski jezik C i napisao upravljački program za jedan uređaj samo zato jer je želio bolje razumjeti kako te stvari funkcioniraju. Međutim, u poslovnom svijetu marketinški se stručnjaci ne interesiraju za financijsko računovodstvo, računovođe nisu upoznati sa strateškom analizom, a oni koji rade u odjelu za ljudske resurse često ne znaju definirati ni najosnovnije ekonomske koncepte. U tome i leži problem. Poduzetništvo je široko područje, te nitko ne može biti stučnjak za sve. Međutim, zanimanje za različita područja pomaže pri sagledavanju krupnog plana i sveopćem razumijevanju poduzetništva. Poduzetništvu su potrebni ljudi kojima je poduzetništvo strast i koji žude za poslovnim znanjem iz ljubavi. Diploma u ruci više ne znači prestanak učenja.

2. Štreberi vole eksperimentirati. I sam sam prosjedio sate na poslovnim sastancima na kojima su se vodili beskrajni, besmisleni razgovori. Umjesto da smo isprobavali što bi doista moglo funkcionirati, samo smo govorili i govorili i vrtili se u krug i na kraju ne bi postigli ništa. To je sasvim drugačije od vremena kada sam radio kao dizajner digitalnih sklopova. U to se doba moglo eksperimentirati. Ako nismo bili sigurni koji je najbolji način da se nešto postigne, isprobavali bismo različite implementacije. Nismo imali strah od neuspjeha, jer smo iz cijelog procesa nešto i naučili. Nitko ne bi iz prve dobio savršeni dizajn. Međutim, u poduzetništvu ima previše ljudi koje je strah napretka. Neuspjeh može uništiti karijeru u trenu, a faktor inercije čini toliko jednostavnijim da se samo krećeš u istom smjeru kojim si krenuo. Jedan moj prijatelj poduzetnik ne smatra neuspjehom ako mu posao propadne, jer tvrdi da je njegov pristup poduzetništvu jednak hodanju s curama. Poanta cijelog procesa je da otkrije što mu najviše odgovara i u čemu je najbolji. Kada bi u poduzetništvu bilo više štrebera tada bi se vratio duh eksperimentiranja i time bi se pomoglo vratiti fokus na poduzetni dio poduzetništva.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

3. Štreberi otvoreno raspravljaju o vrijednostima tehničkih ideja. Na internetu i u časopisima o računalima možete naći nebrojne rasprave o tome zašto su Perl ili Ruby ili Java ili Lisp bolji od C ili Haskell-a ili VB-a ili PHP-a za određene vrste projekata. Štreberi vole pričati o dobrim praksama i razglabati prednosti različitih pristupa kod programiranja ili web dizajna ili unapređenja opreme ili konfiguracije sustava. S druge strane, ako ne bacaju prazne fraze, poduzetnici vole pričati o tome kako iskamčiti bolju cijenu i uhvatiti veći profit. Što bi se dogodilo kada bi se prosječni menadžer dovoljno zainteresirao za Sarbanes Oxley zakon da se obrazuje o tome zašto je on dobar ili loš za njegov posao? U poduzetništvu takve teme češće pokrivaju poslovni novinari nego sami poduzetnici. U osnovi, problem nije toliko u neznanju ili neobaviještenosti, koliko u nezainteresiranosti. Za većinu je poduzetništvo samo posao, a ne zvanje.

4. Štreberima je dobro obavljen posao dovoljna nagrada. Ovdje možemo ponoviti staru Voltairovu izreku: “Najbolja nagrada za dobro obavljen posao jest to što smo ga obavili.” U računalnom svijetu nema tapšanja po ramenu za traljavo, neuko i površno obavljen posao. U poslovnom pak svijetu vlada pravilo provlačenja uz minimalni trud. Često nema dovoljno potražnje za kvalitetno, sustavno obavljanje zadataka. Proces donošenja odluka često nije dovoljno razumljiv, niti dokumentiran, pa se menadžeri poslije pitaju zašto se uopće krenulo u neki određeni projekt.

5. Štrebere zanima rezultat, a ne uredske političke igre. Financijsko i marketinško znanje je lakše lažirati nego istinsko tehničko znanje. U poduzetništvu se uz pravi diskurs, koliko god banalan bio, lako provući, jer nitko nikog ne poziva na odgovornost i ne zahtijeva da čini ono što propovijeda. U svijetu hardver dizajna neće vam se omaknuti da dijelite unapređenja svojim prijateljima ili ulizicama, ako njihov rad ne vrijedi. U poslovnom su svijetu poznanstva i savezništvo katkad važniji od poslovne kompetentnosti. U štreberskoj kulturi sve se vrti oko znanja i sposobnosti. Važnije je koliko znaš i možeš – puno priče malo vrijedi ako se nisi dokazao radom.

“Kada govorim o štreberima, ne razbacujem se generalizacijama o svim radnicima u području tehnologije. Ima ih više nego dovoljno koji stvarno loše rade svoj posao. Kada govorim o štreberima, tada se pozivam na one ljude koji su fascinirani onim čime se bave, koji uživaju u svom poslu i rade ga iz ljubavi i zabave. Takvu vrstu osoba najprije ćemo naći u području tehnologija i smatram da bismo u poduzetništvu trebali više takvih ljudi. Samo zamislite rad u tvrtki u kojoj menadžeri objeručke prihvaćaju takve štreberske ideje. Kakav bi samo utjecaj tvrtka imala kada bi zapošljavala ljude uvijek voljne učiti, sklone raspravama i voljne svoje poslove obavljati temeljito. Zamislite kako bi bilo raditi s poslovnim štreberima koji obožavaju svoji posao jer vjeruju da je poduzetništvo zaista zabavno. Kako kaže Goethe: Lako je razmišljati, teško je djelovati, a pretvoriti svoje misli u djela najteža je stvar na svijetu. Na tome se poduzetništvo zasniva – pretvaranje ideja u djela. Vrijeme je da popravimo posao i poslovni svijet i u njega ponovo uvedemo ljude koji vole razmišljati i raditi. Vrijeme je da se više štrebera uključi u poduzetništvo”, zaključuje May.

Pripremila: Sarah Gojković