Iako u zadnjih nekoliko godina bilježi vrlo blag rast, prodaja lijekova i pomoćnih ljekovitih proizvoda koji se nalaze u slobodnoj prodaji, odnosno ne idu na recept u Hrvatskoj je još uvijek na relativno niskoj razini, iako ima golem potencijal koji se može dobro iskoristiti.

Terapijska širina
Do toga se, međutim, može doći tek sređivanjem sustava i boljom klasifikacijom ovih proizvoda, kažu upućeni u tržište lijekova, koji smatraju da bi u slobodnu prodaju trebalo prijeći bar nekoliko stotina jeftinih lijekova koji se sad nalaze na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U grupu bezreceptnih proizvoda, ili OTC (“over the counter” – preko pulta) spadaju lijekovi prirodnog podrijetla, medicinski proizvodi i lijekovi koji imaju nizak stupanj toksičnosti, veliku terapijsku širinu, znatnu sigurnost kod mogućnosti predoziranja, a moguće interakcije s drugim lijekovima svedene su na najmanju mjeru. Zato se mogu koristiti kod dobro poznatih indikacija i korisniku služiti za samoliječenje. Među OTC proizvode spadaju antireumatici, vitamini i minerali, analgetici, anihistaminici, laksativi, ali i neki kozmetički proizvodi koji se prodaju samo u ljekarnama. Od ukupne potrošnje lijekova koja je u prošloj godini bila na razini od oko 4,5 milijarde kuna, udio OTC proizvoda je otprilike između pet i gotovo sedam posto, odnosno oko 260 milijuna kuna, s tim da lijekovi s režimom izdavanja bez recepta u ljekarni (BR) čine 10,88 posto, dok lijekovi s režimom izdavanja bez recepta izvan ljekarni (BRX) čine 2,16 posto. Među OTC lijekovima najveću potrošnju imaju analgetici, slijedi acetilsalicilna kiselina, pa potom pripravci za liječenje bolesti grla, odnosno protiv prehlade. Tek potom slijede vitamini i minerali među kojima prvo mjesto redovito odnose preparati željeza za liječenje anemije.Konkurencija je, dakako, svake godine sve jača, no od domaćih proizvođača kad su u pitanju lijekovi na prvom mjestu je Pliva sa svojim poznatim analgetikom, slijedi Belupo koji je razvio veliku paletu proizvoda, no istodobno i jak marketing s kojim se trudi biti lider na OTC tržištu u Hrvatskoj. Od domaćih proizvođača sve su jači i Biofarm te Encian koji na prvom mjestu ističu prirodno porijeklo svojih proizvoda. Dakako, i strane kompanije poput Pfizera i GSK na tržištu nude pregršt proizvoda, Krka i Lek među većim su dobavljačima, a dobar dio kolača drže neki domaći uvoznici vitamina i kozmetike.

Dodaci prehrani
Samo proizvodi Natural Wealtha i kozmetika Vichy, primjerice, lani su ostvarili prodaju od dvadesetak milijuna kuna, što je gotovo kao dvije trećine ukupne lanjske prodaje OTC lijekova. Ozbiljne ambicije u prodaji OTC-a ima i Atlantic koji je nedavno predstavio novu liniju proizvoda dodataka prehrani i kozmetici za hrvatsko tržište. Riječ je o iskoraku u segment tržišta dodataka prehrani i kozmetike s posebnom namjenom za koji se procjenjuje da ima dobar financijski potencijal uz kontinuirani porast. Znatno bolje rezultate, međutim, OTC bi imao kad bi dio lijekova s liste HZZO-a prešao u slobodnu prodaju, smatra dio struke, ne bez argumenata. Belupo je, primjerice, na nedavno proslavi 35. rođendana tvrtke iznio podatak da se čak 75 posto poznatog antireumatika, inače na osnovnoj listi Zavoda, ionako proda bez recepta. Glavni razlog je njegova cijena od jedva desetak kuna, zbog čega se kupcu ne isplati čekati u ambulanti (i platiti 10 kuna pristojbe). Kad bi se nekoliko stotina takvih lijekova s liste prebacilo u OTC, proračun bi uštedio novac, a pacijenti vrijeme, snizili bi se administrativni troškovi koji prate distribuciju lijeka s liste… Dakako, uz nužnu farmakološku ocjenu i kontrolu, no to je mogućnost o kojoj će zdravstvene vlasti u Hrvatskoj svakako trebati promisliti.