Hrvatski sabor danas je raspravljao o prijedlogu izmjena Zakona o upravljanju državnom imovinom, po hitnom postupku.

Tim bi se izmjenama omogućilo da zaposlenici društava u vlasništvu RH stječu dionice ili udjele u tim društvima tako da ih mogu založiti ili prenijeti pravo nad njima radi osiguranja zajma kojeg traže kod banaka ili drugih institucija, kao i da sredstva za kupnju dionica ili udjela društva mogu steći uz financijsku pomoć društva.

Time se omogućuje radnicima očuvanje vrijednosti imovine, kao i stvaranje dodane vrijednost aktivnim i racionalnim upravljanjem u pojedinom poslovnom subjektu, navodi Vlada, predlagač izmjena.

Hitnost postupka potrebna je, objašnjavaju, zbog lakše prodaje dionica u vlasništvu RH, boljeg punjenja državnog proračuna te uklanjanja zapreka ulaganjima i poboljšanju investicijske klime.

Tamara Obradović Mazal iz Ministarstva gospodarstva objasnila je danas kako radnici te dionice odnosno udjele u tim društvima mogu onda založiti odnosno nad njima prenijeti pravo pri bankarskim i drugim financijskim institucijama, ukoliko za stjecanje udjela moraju posegnuti i za podizanjem komercijalnih kredita kako bi ostvarili ovo pravo.

Ovo je još jedan zakon koji se donosi po hitnom postupku kako bi se što bolje punio proračun. No dio oporbe smatra da je ovo još jedan zakon kojim će radnici ostati kratkih rukava.

“Nakon nekog vremena firma dolazi u teškoće, nebitno iz kojeg razloga – ne plaćaju njihovi dužnici.. Ljudi ostaju bez radnog mjesta, sjedaju im ovrhe na njihovu imovinu jer ne ispunjavaju svoje kreditne obveze odnosno ne otplaćuju redovite rate kredita”, ukazao je laburist Mladen Novak na manu ovom Vladinom planu.

“Ovime će se omogućiti samo članovima uprava, a posebno bankama, da dođu u posjed svega onoga što je zasad nepoznato da će se privatizirati. U najtežojj socijalnoj situaciji vi govorite o radničkom dioničarstvu, kao i devedesteih – isti uvijeti na štetu radnika”, dodao je Dragutin Lesar.

konferencija

Confidence in Change: Ako svi imaju istu tehnologiju, zašto neke tvrtke postižu više?

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

Oporba ističe kako se sustav radničkog dioničarstva ne može provoditi temeljem izmjena jednoga članka zakona, već da taj sustav zahtijeva poseban i cjelovit zakon.

Obradović Mazal napomenula je naime i kako je riječ tek o izmjeni jednoga članka Zakona u svrhu provođenja ESOP programa, odnosno radničkog dioničarstva.

Upravo je to obrazloženje izazvalo najveće kritike predstavnika oporbenih klubova.

Mladen Novak (Hrvatski laburisti) naglasio je da ESOP program obuhvaća puno više elemenata nego što se sada pokušava propisati jednim člankom zakona, prozivajući vladajuće jer nisu pripremili poseban zakon o radničkom dioničarstvu. “To je dokaz da niste uopće socijaldemokratska vlada nego nazovisocijaldemokratska”, poručio je vladajućima, upozorivši da će predložene izmjene omogućiti daljnju tajkunizaciju državnih poduzeća.
“Nema razlike između ovog prijedloga zakona i nekadašnje pretvorbe”, ocijenio je Novak.

Da se pitanje radničkog dioničarstva ne može rješavati tek izmjenom jednog članka zakona smatra i Zoran Vinković, koji je u ime HDSSB-a vladajuće pozvao da povuku hitnost postupka s predloženih izmjena “jer nemamo razloga srljati u neizvjesnost i novu prijevaru hrvatskih radnika. Vlada samo želi prodati maglu hrvatskoj javnosti i radnicima”, poručio je Vinković.

Smeta ga i obrazloženje Vlade da se izmjenama omogućuje radnicima očuvanje vrijednosti imovine te stvaranje dodane vrijednosti aktivnim i racionalnim upravljanjem, ističući da poduzećima ne upravljaju radnici, već “direktori, upravni i nadzorni odbori koje dobivamo po političkoj podobnosti”.

Ana Lovrin (HDZ) neozbiljnom je ocijenila nakanu Vlade da parcijalnim rješenjem, tek jednom izmjenom u zakonu, rješava pitanje privatizacije državne imovine, odnosno radničkog dioničarstva.

Usprotivila se i stavu vladajućih da se zakon izmijeni po hitnom postupku, a posebno obrazloženju Vlade da se hitnost traži zbog lakše prodaje dionica u vlasništvu države te boljeg punjenja državnog proračuna. “Okrenimo se oko sebe, pogledajmo situaciju, pogledajmo koliko novaca imaju radnici koji u ovoj ekonomskoj situaciji ne znaju hoće li sutra raditi i dobivati plaću, a od njih se očekuje da kupuju dionice”, poručila je Lovrin. Upozorila je i na situaciju da se dionice državnih poduzeća, budući da si ih radnici teško mogu priuštiti, kupuju za neku treću osobu koja može uništiti poduzeće.

Suprotno oporbi, Petar Baranović (HNS) istaknuo je kako su zakonske izmjene pozitivan korak u jačanjih radničkih prava. “Meritum zakona je davanje veće šanse radnicima”, kazao je, zamjerivši oporbi da bez ikakvih argumenata svaku Vladinu mjeru kritizira kao urotu, uskraćivanje prava i “ciljano pripremljen zakon za nekoga. Za svaku vlast i oporbu ponekad ima stvari koje imaju pozitivan karakter i ne zaslužuju da se na njih ide ‘na đon’, a jedna od takvih stvari definitivno je i ovaj zakon”, rekao je Baranović. Ivo Jelušić (SDP) zapitao se kako to da se problem javlja sada kada treba dati radnicima da na lakši način dođu do udjela u državnim tvrtkama, a da nije bio problem kada se to davalo tajkunima 90-tih godina.

“Kada predstavnici HDZ-a kažu da ova Vlada nema strategiju to je apsurd. Vidjeli smo njihovu strategiju – privatizacija po modelu HDZ-a bila je u velikom dijelu utemeljena na lošim, nepravednim i štetnim zakonima”, poručio je Jelušić. Naglasio je kako cilj HDZ-ove privatizacije nije bio ojačati hrvatsko gospodarstvo i potaknuti konkurentnost, već da se pojedinci dočepaju imovine, za razliku od rješenja aktualne vlade koja želi radnicima omogućiti da uđu u vlasničku strukturu tvrtki koje su i stvarali.

(Hina/pd)