Prema pretpostavkama većine analitičara, eurozonu očekuje treći uzastopni kvartalni rast BDP-a, i to od 0,2%, nakon što je u prethodnom kvartalu zabilježen rast od 0,1%. Iako je rast i dalje veoma malen i spor, jasno ukazuje na pozitivne trendove koji gospodarstvo eurozone polako, ali sigurno udaljuju od nedavne recesije.

Jedan od najočitijih pokazatelja koji ukazuju da se gospodarska i potrošačka klima oporavljaju je i podatak o broju prodanih automobila u zemljama eurozone, gdje prodaja automobila raste već peti mjesec zaredom, što je najduži niz rasta na mjesečnoj razini od 2010. godine. Tako je primjerice u prosincu protekle godine ostvaren rast od čak 13%, što je najveći porast prodaje u protekle četiri godine. Predviđa se da će europsko automobilsko tržište u ovoj godini zabilježiti rast od 2%, čime će se nastaviti proces oporavka s gotovo dvadesetogodišnjeg dna. Naime, autoindustrija je uz građevinu bila najveća žrtva globalne krize koja je od 2008. poharala kako financijska, tako i mnoga druga tržišta diljem svijeta, pa je europsko automobilsko tržište proteklu godinu, ukupno gledajući, završilo s padom od 1,3%. Prodano je 12,3 milijuna automobila, što je najlošiji rezultat još od davne 1995. godine.

Oslobađanje od straha 
Prodaja u eurozoni, koja je uključujući prošlu godinu, bilježila pad šest godina zaredom, prema predviđanjima velike većine analitičara, kao i Udruge europskih proizvođača automobila (ACEA), neće tako skoro dosegnuti razine prodaje zabilježene prije krize. Ipak, gotovo svi se slažu da su posljednji rezultati svojevrsna garancija početka oporavka tržišta. Treba spomenuti da su tvornice automobila u Europi protekle godine radile sa 75% kapaciteta, pri čemu su proizvođači poput Forda, Peugeota i General Motorsa zatvarali svoje pogone zbog pada potražnje, dok su neki drugi, poput Daimlera ili BMW-a u krizi uspjeli zadržati stabilnu proizvodnju i povećati svoje tržišne udjele. Ipak, prodaja automobila koji se ne kategoriziraju kao luksuzni je pravi pokazatelj da se potrošači postupno oslobađaju straha i da je gospodarstvo na definitivnom putu oporavka, da se nezaposlenost polako smanjuje, te da se polako grade temelji za daljnji rast.

Eurozona je, baš kao i SAD, do takvih pozitivnih pomaka došla određenim smanjenjima porezne presije, kao i ekspanzivnom monetarnom politikom. Baš kao i u SAD-u, proteklih godina je smanjivana referentna kamatna stopa Europske središnje banke, koja sada iznosi rekordno niskih 0,25%, te su otkupljivane državne obveznice kako bi se svježi novac ubacio u monetarni sistem i aktivirala kreditna tržišta. Međutim pred eurozonom je i dalje dug put do konačnog oporavka, koji bi, osim gospodarskog rasta, trebao dovesti i do smanjenja stope nezaposlenosti, koja je naravno najjače izražena u perifernim članicama eurozone. Tako osim navedenih pozitivnih pomaka na automobilskom tržištu, treba spomenuti i neka negativna kretanja poput nastavka pada kreditiranja kompanija i kućanstava već dvadeseti mjesec zaredom, čime su se plasmani smanjili za 2,3% u odnosu na prethodnu godinu, kao i pada industrijske proizvodnje u Francuskoj i Italiji od 0,3%, odnosno 0,9% u prosincu. 

Niska inflacija
Ipak, ono što Europskoj središnjoj banci za sada ide na ruku je i dalje vrlo niska stopa inflacije u eurozoni, čime joj je omogućeno da bez negativnih posljedica nastavi s dosadašnjom ekspanzivnom monetarnom politikom. Ukoliko u narednom razdoblju određeni gospodarski pokazatelji budu ukazivali na potencijalni novi pad gospodarske aktivnosti, nije isključeno niti daljnje rezanje referentne kamatne stope, kao ni eventualni drugi potezi koji bi bili usmjereni prema oživljavanju gospodarstva. Ipak, opisani oporavak autoindustrije daje za nadu da će oporavak gospodarstva eurozone u narednom razdoblju biti opipljiviji nego do sada. Na žalost, kao nova članica EU, Hrvatska ne prati pozitivan trend oporavka automobilskog tržišta, kao ni bruto društvenog proizvoda, pa je tako u 2013. godini zabilježen daljnji pad od 11,3% prodanih automobila u odnosu na prethodnu godinu.