Osim zaoštravanja retorike, predizbornu utrku očekivano prate obećanja kojima aktualna vlast u nadi za još jedan mandat pokušava proračunskim poklonima dodvoriti se biračima. Iako se u medijima gotovo svakodnevno mogu pronaći teme koje imaju zajednički nazivnik predizborne kupovine, od posljednjih igara s vaučerima za struju čovjeku padne mrak na oči.

Prije dva tjedna Vlada je slavodobitno objavila da je u borbi protiv energetskog siromaštva poput ostalih savjesnih država u Europi odlučila uvesti vaučere od 200 kuna kako bi struja postala dostupnija socijalno ugroženim građanima. Pritom je premijer izričito napomenuo da se tu ne radi ni o kakvom "jeftinom populizmu", da ga točno citiramo, jer će se trošak izdavanja vaučera za 125.000 pojedinaca, odnosno između 60.000 i 70.000 kućanstava, prebaciti na opskrbljivače strujom što bi oni, valjda iz čiste empatije i protivno duhu racionalnog biznisa trebali prihvatiti kao normalnu pojavu. Zašto su onda opskrbljivači pristali Vladin plan ne skrivajući pritom zadovoljstvo?

Tinta na sporazumu
Nije se tinta na sporazumu njih i Vlade stigla ni osušiti, a odgovor na to prostrujao je energetskim krugovima – stigao je novi zakon o obnovljivim izvorima energije. Njime je opskrbljivačima snižena cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora za dvadeset posto. Premda poznavatelji prilika ističu da je otkupna cijena proizvedene zelene energije bila iznimno skupa, pritišćući nevelike marže u opskrbi, tajming je prilično sumnjiv. Posebno kad se zna da se taj novac slijeva u fond za isplatu poticaja svima koji proizvode zelenu električnu energiju. Prve procjene govorile su da će u fondu manjkati između 100 i 150 milijuna kuna, no u HROTE-u kažu da će ta cifra biti i značajno veća, gotovo 200 milijuna kuna jer u sustav poticaja svake godine ulaze novi proizvođači.

Štoviše HROTE će 2016. poticajima morati obuhvatiti dodatnih 619,4 megavatsati pa će ukupna proizvodnja koja se potiče iznositi 1,801 teravatsata. To znači, da ako realizacija bude u skladu s planom tijekom 2016., na ime cijene od 0,42 kuna po kilovatsatu koju će plaćati opskrbljivači fond bi trebao prikupiti 756,5 milijuna kuna što je za 198,1 milijuna kuna manje nego da je cijena ostala 0,53 kune po kilovatsatu, poručuju iz HROTE-a. Tko će platiti tu razliku? S obzirom da se fond za isplatu poticaja u praksi puni iz dva izvora, od opskrbljivača te građana koji na mjesečnim računima po potrošenom kilovatsatu plaćaju 3,5 lipe naknade za zelenu energiju, odgovor se čini više nego jasan. 

Podsmjesi struke
Da bi na adrese svih kućanstava uskoro mogli stići veći računi za struju zahvaljujući višoj naknadi uvijeno su potvrdili u Ministarstvu gospodarstva. U HROTE-u očekivano nisu htjeli govoriti o mogućem rastu te naknade o kojoj ionako odlučuje Vlada, i to bi se prema nacionalnom akcijskom trebalo dogoditi do kraja listopada. O tome koliko bi naknada za obnovljive izvore mogla skočiti može se tek nagađati, no stručnjaci pretpostavljaju da će sa sadašnjih 3,5 lipe najmanje porasti 5 lipa po kilovatsatu.  Dodatnu nevjericu izazivaju i podsmjesi struke o vaučerima za struju kao instrumentima borbe protiv energetskog siromaštva. Upućeni kažu da su vaučere trebali popratiti poticaji za promjenu ponašanja, poput obveznog uvođenja štednih žarulja.

Također, definicija socijalno ugroženih građana ostavlja mjesta za doradu jer ne pokriva scenarij u kojem osoba koja hrani kućanstvu iznenada ostaje bez posla i to kućanstvo postaje preko noći socijalni slučaj, što pod upitnik stavlja i kredibilnost uvjeravanja da se na vaučerima radilo mjesecima… S izborima pred vratima Vlada je svjesna kako je svaka vijest o rastu cijena struje gorka pilula građanima pa se njezino serviranje očito tempira nakon zatvaranja birališta. A tada će ionako uslijediti susret s realnošću kada na naplatu dolaze sva predizborna obećanja.