Dok dani oko Svih svetih u fokus stavljaju intenziviranje poslova na grobljima, iza kulisa ponovno izbija stara i još uvijek neizliječena boljka pogrebničkog sektora: duboke napetosti i neriješeni odnosi u podjeli višemilijunskog tržišta između privatnog poduzetništva i javnog komunalnog sustava.

Problem je specifičan i toliko dubok da je završio i pred Ustavnim sudom. Još prije sedam godina tužbu je predala Udruga pogrebnika Hrvatske, a njezin predsjednik Damir Sapanjoš ističe kako pravno rješenje Ustavnog suda još uvijek čekaju.

Stalan i siguran posao

U središtu spora je članak 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji komunalnim tvrtkama uz ekskluzivno pravo na upravljanje grobljima i samim ukopima i kremiranjima, dopušta i ulazak u “ostale poslove od općeg interesa i tržišne gospodarske djelatnosti”. Drugim riječima, gradska poduzeća mogu ravnopravno ući u tržišnu utakmicu i za sve one poslove koji su bili ostavljeni privatnom sektoru. Jedini uvjet kojim je zakonodavac namjeravao osigurati fer tržišnu utakmicu bio je da za taj komercijalni dio poslova vode zasebno knjigovodstvo.

Privatni poduzetnici smatraju, međutim, da ona u praksi ne postoji. Zahvaljujući svom povlaštenom položaju i sigurnim prihodima te kontrole nad grobljima, komunalna poduzeća za njih predstavljaju čistu nelojalnu konkurenciju. Nemoguća je, prema privatnicima, ravnopravna tržišna utakmica s onim tko se stabilno financira od obveznih grobnih naknada, prodaje grobnih mjesta i samih ukopa, a nije rijedak slučaj, tvrde, niti da se komunalna poduzeća dodatno financijski pomažu injekcijama iz gradskih proračuna.

Zbog osiguranja zaštite svog poslovanja, privatni pogrebnici najavljuju veliku akciju prikupljanja podataka o računovodstvu komunalnih poduzeća koja se, prema njihovim iskustvima, ne pridržavaju zakonskih pravila.

Smatraju da je od javnog interesa da lokalni komunalci napokon otvore svoje knjige i pokažu kako posluju u dijelu dodatnih poslova na slobodnom tržištu i financiraju li te komercijalne usluge isključivo iz prihoda koje od njih ostvaruju. Prve na udaru bit će komunalne tvrtke u okolici Zagreba, u Samoboru i Zaprešiću, no takvih slučajeva bit će praktički u svim dijelovima Hrvatske. Štoviše, Sapanjoš upozorava na još jedan apsurd, da u mnogim slučajevima komunalne tvrtke nisu u sudski registar niti upisale bavljenje djelatnostima preuzimanja i prijevoza preminulih, organizacije pogreba, prodaje pogrebne opreme i drugim poslovima, a svakodnevno ih obavljaju.

“Mi nemamo ništa protiv konkurencije, ali tražimo da to bude fair-play i transparentno. Mora biti posve jasno što javno poduzeće ostvaruje iz komercijalnih poslova i kako posluje u tom dijelu”, kaže Zoran Žic, glavni tajnik Udruženja pogrebničke djelatnosti Hrvatske i vlasnik pogrebničke tvrtke Miraj. U uvjetima kada su i cijene opreme i usluga u ovoj djelatnosti rasle, povlaštena pozicija koju koriste lokalna komunalna poduzeća dodatno ugrožava ionako uzdrman položaj privatnika na tržištu. I obrtnici, koji čine i većinu privatnih poduzetnika u ovom sektoru, godinama upozoravaju na problematičan odnos s javnim sektorom.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) kažu kako nije jedino sporno samo to što im navedena odredba zakona o komunalnoj djelatnosti lokalnim javnim tvrtkama osigurava stalan i siguran posao, te financijsku prednost zbog korištenja javne infrastrukture i autoriteta lokalne vlasti. U pojedinim sredinama, upozoravaju u HOK-u, od pogrebnika se zahtijeva čak i punomoć obitelji ovjerenu kod javnog bilježnika kako bi uopće mogli započeti s organizacijom sprovoda.

fotografiranje i snimanje evenata

Jedan event, mjeseci sadržaja: Kako iz poslovnog događanja izvući više?

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Zbog tog administrativnog kompliciranja procedure obitelji često odustaju od angažiranja privatnika, te uzimaju, kako zaključuje Sapanjoš, “cijeli paket” koji im nude povlaštene lokalne komunalne tvrtke. Slabljenje tržišnih pozicija dodatan je udarac privatnom sektoru u uvjetima općeg rasta troškova. Obrtnici ističu kako u proteklom razdoblju i nisu dramatično mijenjali cijene svojih usluga upravo zbog toga što su komunalna poduzeća ta koja diktiraju uvjete na tržištu, pa su ih privatnici, kako bi ostali konkurentni, morali cjenovno približno pratiti.

“Poslovanje je na rubu profitabilnosti, no puno veći problem predstavlja to što se u obrt i poslovanje neprekidno mora ulagati, primjerice u nabavu novih specijalnih vozila i opreme, što je s obzirom na rast troškova postalo nemoguće”, ističu u HOK-u. I u strukovnim udruženjima pogrebnika prstom ukazuju u isti problem. Žic ističe kako su cijene u vrijeme pandemije nastojali održati stabilnima, no u međuvremenu je cjelokupna pogrebna oprema drastično poskupjela, neki artikli i više od 100 posto.

Najbrže su rasle cijene cvijeća, pa danas, primjerice, mali buketi koštaju kao nekadašnji bogati vijenci. Izdvaja i troškove glazbe, koji su u prosjeku veći za oko 80 posto u odnosu na vrijeme kada su cijene bile u kunama. Rasli su troškovi za nabavu lijesova, platnene opreme, dok su zbog opće inflacije i rasta troškova života za oko 80 posto porasla i izdvajanja za plaće djelatnicima. U takvim okolnostima, golem pritisak morao se preliti i na povećanje konačne cijene cjelokupne usluge za građane.

“Ne osjeti se, međutim, da ljudi nemaju novca za pogreb. Obitelji uvijek skupe novac ili se odlučuju za nešto povoljnije opcije”, kaže Žic, dodajući da je omjer kvalitete i same cijene pri donošenju odluke presudan. Iako su cijene pogrebnih usluga generalno porasle u cijeloj Europi, one su u Hrvatskoj nerijetko i dvostruko niže nego u mnogim europskim zemljama.

Usporedne analize koje je provelo Udruženje pogrebničke djelatnosti pokazuju da se prosječna cijena standardnog pogreba u Hrvatskoj kreće između 2500 i 5000 eura. Istovremeno u Njemačkoj se cijena za istu kategoriju penje između 8000 i 13000 eura, u Austriji iznosi od 6000 do 10000, a u Italiji se kreće između 4000 i 7000 eura. Riječ je o brojkama koje se odnose isključivo na pogrebničke usluge i opremu, bez uračunatih cijena samih grobnih mjesta.

Najveći prihodi u gradovima

Ukupna vrijednost cijelog sektora, uključujući i dio kojim se bave isključivo komunalna poduzeća, poput prodaje grobnih mjesta, prema procjenama Udruženja pogrebničke djelatnosti RH, kreće se oko 100 milijuna eura, od čega se na privatni sektor odnosi manje od jedne trećine.

Prema podacima Grupacije održavanja groblja i pogrebničke djelatnosti Hrvatske gospodarske komore, ukupan broj komunalnih društava koja upravljaju grobljima i privatnih pogrebničkih poduzeća, je 115, dok u Obrtničkom registru HOK-a u rujnu bilo evidentirano 90 obrta u ovoj djelatnosti. U HOK-u upozoravaju da je u odnosu na lanjski rujan njihov broj pao za 2,2 posto, dok je u petogodišnjem razdoblju pad još veći, 8,2 posto. Taj negativan trend u HOK-u upravo povezuju s nepovoljnim i neravnopravnim uvjetima poslovanja.

Inače, unutar javnog sektora najveće prihode ostvaruju poduzeća u najvećim gradovima – Gradska groblja Zagreb, splitski Lovrinac, riječka Kozala i osječki Ukop. U privatnom sektoru lideri su Gaj grupa iz Zagreba, koja je lani ostvarila više od 5 milijuna eura, te Pogrebno poduzeće Zagreb, te Aračić iz Gornjih Vinjana.