Ideje Hrvatske liječničke komore da se ukine dobna granica za dobivanje licence te zahtjev za pomicanje dobne granice od 65 godina za ugovaranje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, kako bi se ublažili učinci nedostatka liječnika u Hrvatskoj, izazvale su oštre kritike dijela struke. Jedni to nazivaju pokušajem očuvanja pozicija starijih liječnika koji strahuju od mlađe konkurencije, a drugi smatraju da doktori nakon 65. godine nisu sposobni za liječenje, jer im je često i samima potrebna medicinska pomoć. Činjenica je, međutim, da Hrvatska hitno treba pronaći djelotvorne mehanizme kojima će povećati broj liječnika, a kad bi se provelo kako spada, ukidanje dobne granice za licence mogao bi biti jedan od njih. U ovoj se godini u hrvatskim bolnicama očekuje pomanjkanje 328 internista, 319 kirurga, 209 ginekologa i 69 pedijatara. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, registrirano je ukupno 337 nezaposlenih doktora medicine, od čega je 241 žena, a prvo zaposljenje traži tek 109 doktora. Najveći dio odnosi se na doktore bez specijalizacije. Nezaposleni specijalisti mogu se gotovo nabrojati na prste: na Zavodu za zapošljavanje je pet specijalista fizikalne medicine, četiri doktora opće medicine, tri ginekologa, po dva specijalista obiteljske medicine, psihijatra te otorinolaringologa, te po jedan doktor medicine rada, epidemiolog i opći kirurg. U većini ostalih specijalizacija nema nezaposlenih. Na burzi je i 168 doktora stomatologije, od toga jedan oralni kirurg, dok u ostalim specijalizacijama nema nezaposlenih.

Stariji liječnici, međutim, moći će raditi samo u privatnim ustanovama, dok u javnim dobna granica ostaje i dalje 65 godina. HLK na žalost nema obrađene podatke o tome koliko se liječnika u Hrvatskoj približava mirovini ili je starije od 65 godina. Ako se uzme u obzir da je prosječna starost specijalista u Hrvatskoj viša od 55 godina, nije teško izračunati da će hrvatsko zdravstvo za deset godina biti u vrlo teškoj situaciji i ovisit će isključivo o uvoznoj radnoj snazi. Poznato je, međutim, da mnogi liječnici i u mirovini ostaju aktivni bar pet godina od umirovljenja, posebno u manje zahtjevnim granama medicine. Pomicanje dobne granice umirovljenja na 68 godina, o čemu se intenzivno razmišlja u Europskoj uniji, rješenje je koje bi moglo poslužiti kao sasvim prikladna prva pomoć za taj problem. S jedne strane to će omogućiti liječnicima (onima koji su sposobni) da duže ostanu na tržištu rada i imaju kakvu takvu plaću, povećat će se broj liječnika u sustavu, ali i dobiti vrijeme potrebno za smišljanje i donošenje novih mjera koje će povećati proizvodnju mladih liječnika. A kad se poboljšaju uvjeti studiranja, osigura plaćanje staža, uvede reda u dobivanje specijalizacije, te istodobno iz sustava izbaci kadroviranje po političkom ključu, uspjeh neće izostati. Najmanji broj liječnika na broj stanovnika je u Ličko-senjskoj županiji, zatim Koprivničko-križevačkoj, Vukovarsko-srijemskoj (tek nešto više od jedan specijalist na tisuću stanovnika), te Virovitičko podravskoj. Najveći broj liječnika na broj stanovnika ima Zagreb (oko 4,5 liječnika na 1000 stanovnika), zatim Primorsko-goranska županija te Istarska, i to su ujedno i jedine županije koje imaju veći broj liječnika na broj stanovnika od državnog prosjeka (2,63 doktora na 1000 stanovnika).