U Hrvatskoj je tijekom 2005. godine obavljeno 7,808.419 specijalističko-konzilijarnih pregleda, što je za 2,1 posto više nego u prethodnoj godini, no skoro dvostruko više nego prije deset godina, podaci su najnovijeg Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2005. godinu što ga je ovih dana objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Već je poznato da je problem prevelikog broja nepotrebnih specijalističkih pregleda koji se obavljaju zahvaljujući sve neučinkovitijoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti jedna je od najbolnijih točaka hrvatskog zdravstva, a koja uzrokuje velike troškove.

Daleko od standarda
Problem je naveden i u vladinoj Strategiji razvoja zdravstva koja predviđa da će nakon sanacije sustava primarna zdravstvena zaštita, odnosno liječnici obiteljske i opće medicine, preuzeti zbrinjavanje čak 80 posto pacijenata. Kad se ta brojka usporedi s podatkom iz Ljetopisa da je jedan specijalistički pregled u prošloj godini obavljen na svakih 2,3 pregleda u djelatnosti opće/obiteljske medicine, jasno je da smo još vrlo daleko od tog standarda. Primarna zdravstvena zaštita po definiciji svoju aktivnost usmjerava na zaštitu i unapređenje zdravlja te ambulantno i kućno liječenje bolesti i stanja, a specijalističko-konzilijarna djelatnost organizacijski je povezana sa stacionarnom zdravstvenom zaštitom i usmjerena je samo na dijagnostiku i liječenje. Bilo zbog nedostatne edukacije, a u nekim ustanovama i adekvatne dijagnostičke opreme, liječnici primarne zdravstvene zaštite svoje pacijente mnogo puta šalju specijalistima iako bi im i sami mogli pomoći. Poznato je i da u mnogim ustanovama skupi dijagnostički uređaji stoje zapakirani jer nitko ne zna njima baratati. Dobrim dijelom liječnici, međutim, popuštaju pod pritiskom pacijenata koji nemaju povjerenja u svog obiteljskog liječnika i drže ga samo za dilera uputnica i recepata. Takav mentalni sklop, međutim, treba se mijenjati jer uludo troši novac, povećava liste čekanja, a time uskraćuje kvalitetno liječenje onih koji zaista trebaju pomoć specijalista. Autori analize broja pregleda u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti u desetogodišnjem razdoblju upozoravaju na značajno povećanje broja usluga koje i dalje pokazuje trend rasta. To znači da se ionako nepotrebno velik broj upućenih na specijalističke preglede i terapije povećao i da se veći dio bolesti i stanja “rješava” na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, pojašnjavaju u Zavodu te predlažu restriktivniji pristup upućivanju na specijalističke preglede od strane timova obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije, no i veću financijsku potporu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za opremanje i edukaciju timova.

Manje pregleda srca
Na taj način primarna zdravstvena zaštita preuzela bi dio dijagnostike i liječenja koji može provesti sama, a specijalističko-konzilijarna djelatnost, koja je sada despecijalizirana i opterećena nepotrebnim poslovima postala bi kvalitetnija i učinkovitija, smatraju autori Ljetopisa. U odnosu na 2000. godinu, u 2005. godini za čak 153 posto porastao je broj psihijatrijskih pregleda.
Najveći porast broja pregleda zabilježen je u maksilofacijalnoj kirurgiji (234 posto), hemodijalizi (203 posto), te onkologiji i radioterapiji (143 posto). U fizikalnoj medicini bilo je 141 posto više pregleda, u pedijatriji 116 posto, u kirurgiji 111 posto, a zanimljivo je da je pao broj pregleda u kardiologiji koja je na razini 81 posto od prije pet godina.

Bez uputnica obavi se šesnaest posto specijalističkih pregleda
U 1995. godini u RH je obavljeno je 4,634.009 pregleda, u 2000. godini 6,598.913, no mnogo više specijalisti su se naradili 1990. godine kad je bilo čak 9,014.443 pregleda, što je više nego lani. Promijenjen je i odnos ukupnog broja pregleda u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarnoj zaštiti. U odnosu na 1995. godinu, kada je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 3,3 pregleda u općoj medicini, u 2000. godini omjer se znatno pogoršao te je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 2,7 pregleda u djelatnosti opće/obiteljske medicine. Rast pokazuje i odnos broja upućivanja i broja obavljenih pregleda u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti. U 1999. godini na 100 upućivanja zabilježena su 92 pregleda, u 2000. godini na 100 upućivanja bilo je već 115 pregleda, dok se u 2005. godini bilježi 116 pregleda specijalista na 100 upućivanja iz primarne zdravstvene zaštite. To očito pokazuje da se i dalje znatan dio tih pregleda obavlja bez uputnica, kažu u Zavodu.