EN DE

Najkrupnijim ribama zamrznuti imovinu

Autor: Suzana Varošanec
10. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Veliki antikorupcijski procesi ključna su pretpostavka za odštetu države koja je skupo plaćala razne makinacije zbog isisavanja državnog novca

Poznate afera koje DORH istražuje zbog sumnje u korupciju i organizirani kriminal u javnom sektoru nisu dostatne za potpunu sliku o učinkovitoj borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Potrebno je ispuniti još uvjeta. Prvi je da na red moraju doći najveći i najteži slučajevi. Javnost očekuje da DORH otkrije znatno veće nezakonitosti od bivšeg ministra obrane optuženog zbog 10 milijuna kuna štete u javnoj nabavi kamiona 2004. ili od istrage menadžera Podravke i HPB-a makar je procijenjena šteta navodno teška ukupno više od milijardu kuna.Najkrupnije ribe u Hrvatskoj u području djelovanja korupcije i organiziranoga kriminala u javnom sektoru još nisu ulovljene. Nisu obuhvaćene transparentnim kaznenim progonom. Istražni procesi tek ih trebaju izbacili na vidjelo. O tome postoje neizravne najave koje podgrijavaju spekulacije o tajnim policijsko-tužiteljskim istragama protiv nekih najpoznatijih osoba u društvu. Angažman DORH-a i MUP-a u megapredmetima javnosti je logičan. Veliki procesi su ključni za zatvaranje poglavlja u kojem nije postojala vladavina prava i jednakost svih pred zakonom, a najvažnija su pretpostavka za odštetu države. Država je morala mnoge stvari skupo plaćati, a sad je na red došao njezin račun. U saniranju pretpljene štete morala bi doći do, za hrvatske prilike, senzacionalno velike količine zapljene privatne imovine. To je moguće zbog zakonskih alata i USKOK-ove vertkale te političkih promjena. Zadatak DORH-a nije samo puniti Remetinec nego zaplijenjenu imovinu treba vratiti u državni proračun. Riječ je o izvanrednoj koristi poreznih obveznika kojima je godinama novac oduziman makinacijama od namještanja javnih natječaja i zloupotreba ovlasti do raznih prijevara kojima je isisavan državni novac. Snažnu financijsku korist od obračuna s korupcijom i organiziranim kriminalom u javnoj vlasti mora osjetiti država jer je oštećena i šteta se mora poravnati namicanjem sredstava od krivaca. Da bi se došlo i do tog fenomena, treba se dogoditi zamrzavanje privatne imovine krupnih riba, a privremene blokade od najmanje nekoliko milijardi kuna zadovoljile bi javnost. Moguće je riječ o prevelikom zalogaju, no letvica je nisko naspram procjena da desetak milijardi kuna godišnje odnose samo korupcija u javnim nabavama. Riječ je o paketu teških kaznenih djela na štetu države koji su novom Vladinom definicijom zbog težine za državni proračun proglašeni ugrozom za nacionalnu sigurnost. O njegovu otkrivanju javnosti ovisi novo povjerenje u nezavisnost pravosuđa od politike. Deklariranje vlasti da se ne miješa u njihov rad ne vrijedi bez velikih rezultata DORH-a.

Poznate afera koje DORH istražuje zbog sumnje u korupciju i organizirani kriminal u javnom sektoru nisu dostatne za potpunu sliku o učinkovitoj borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala.

Potrebno je ispuniti još uvjeta. Prvi je da na red moraju doći najveći i najteži slučajevi. Javnost očekuje da DORH otkrije znatno veće nezakonitosti od bivšeg ministra obrane optuženog zbog 10 milijuna kuna štete u javnoj nabavi kamiona 2004. ili od istrage menadžera Podravke i HPB-a makar je procijenjena šteta navodno teška ukupno više od milijardu kuna.Najkrupnije ribe u Hrvatskoj u području djelovanja korupcije i organiziranoga kriminala u javnom sektoru još nisu ulovljene. Nisu obuhvaćene transparentnim kaznenim progonom. Istražni procesi tek ih trebaju izbacili na vidjelo. O tome postoje neizravne najave koje podgrijavaju spekulacije o tajnim policijsko-tužiteljskim istragama protiv nekih najpoznatijih osoba u društvu. Angažman DORH-a i MUP-a u megapredmetima javnosti je logičan. Veliki procesi su ključni za zatvaranje poglavlja u kojem nije postojala vladavina prava i jednakost svih pred zakonom, a najvažnija su pretpostavka za odštetu države. Država je morala mnoge stvari skupo plaćati, a sad je na red došao njezin račun. U saniranju pretpljene štete morala bi doći do, za hrvatske prilike, senzacionalno velike količine zapljene privatne imovine. To je moguće zbog zakonskih alata i USKOK-ove vertkale te političkih promjena. Zadatak DORH-a nije samo puniti Remetinec nego zaplijenjenu imovinu treba vratiti u državni proračun. Riječ je o izvanrednoj koristi poreznih obveznika kojima je godinama novac oduziman makinacijama od namještanja javnih natječaja i zloupotreba ovlasti do raznih prijevara kojima je isisavan državni novac. Snažnu financijsku korist od obračuna s korupcijom i organiziranim kriminalom u javnoj vlasti mora osjetiti država jer je oštećena i šteta se mora poravnati namicanjem sredstava od krivaca. Da bi se došlo i do tog fenomena, treba se dogoditi zamrzavanje privatne imovine krupnih riba, a privremene blokade od najmanje nekoliko milijardi kuna zadovoljile bi javnost. Moguće je riječ o prevelikom zalogaju, no letvica je nisko naspram procjena da desetak milijardi kuna godišnje odnose samo korupcija u javnim nabavama. Riječ je o paketu teških kaznenih djela na štetu države koji su novom Vladinom definicijom zbog težine za državni proračun proglašeni ugrozom za nacionalnu sigurnost. O njegovu otkrivanju javnosti ovisi novo povjerenje u nezavisnost pravosuđa od politike. Deklariranje vlasti da se ne miješa u njihov rad ne vrijedi bez velikih rezultata DORH-a.

Autor: Suzana Varošanec
10. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close