EN DE

Mol je znao za sirijska nalazišta kada je ulazio u Inu?

Autor: Poslovni.hr
21. siječanj 2012. u 11:35
Podijeli članak —

Je li mađarski Mol kupio 2003. godine 25-postotni udio u Ini temeljem povlaštene informacije o vrijednim Ininim otkrićima u Siriji, koja je u to vrijeme namjerno bila skrivena od javnosti? Pitanje je to koje si upravo postavljaju hrvatski istražitelji, piše Večernji list.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naime, istražni organi pokrenuli su nove izvide kojima bi se moglo doći do visokih dužnosnika Ine i tadašnje Vlade, a za koje postoje indicije da su omogućili Molu da jeftino kupi Inu. Dokumentacija kojom raspolaže USKOK upućuje na to da su upravo bogata nalazišta u Siriji glavni razlog zbog kojeg se Mol grčevito borio za kontrolu nad hrvatskom kompanijom. Više zaposlenika državne naftne kompanije prijavilo je Državnom odvjetništvu teške malverzacije u vezi s tim nalazištima. Pokažu li se prijave utemeljenima, mogle bi imati dalekosežne političke i pravne posljedice jer dovode u pitanje Molovo vlasništvo nad Inom.

Je li mađarski Mol kupio 2003. godine 25-postotni udio u Ini temeljem povlaštene informacije o vrijednim Ininim otkrićima u Siriji, koja je u to vrijeme namjerno bila skrivena od javnosti? Pitanje je to koje si upravo postavljaju hrvatski istražitelji, piše Večernji list.

Naime, istražni organi pokrenuli su nove izvide kojima bi se moglo doći do visokih dužnosnika Ine i tadašnje Vlade, a za koje postoje indicije da su omogućili Molu da jeftino kupi Inu. Dokumentacija kojom raspolaže USKOK upućuje na to da su upravo bogata nalazišta u Siriji glavni razlog zbog kojeg se Mol grčevito borio za kontrolu nad hrvatskom kompanijom. Više zaposlenika državne naftne kompanije prijavilo je Državnom odvjetništvu teške malverzacije u vezi s tim nalazištima. Pokažu li se prijave utemeljenima, mogle bi imati dalekosežne političke i pravne posljedice jer dovode u pitanje Molovo vlasništvo nad Inom.

Stvar je u tome da se vrijednost naftnih i plinskih polja u Siriji 2003., kada je počela prva faza privatizacije Ine, koju je vodio tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, procjenjivala na 20 milijardi dolara. Polovica vrijednosti nalazišta išla je državi Siriji, a polovica Ini. Mol je ukupno za Inu ponudio 505 milijuna eura (25 posto plus jedna dionica). Informacije koje se sada slijevaju prema istražnim tijelima govore da je vrijednost sirijskih nalazišta spadala u krug povlaštenih poslovnih podataka koji su, navodno, procurili do Mola i imali za posljedicu prodaju državne kompanije daleko ispod cijene.

Mol: Znali smo da Sirija skriva veliki potencijal

Mol ističe da je 2003. ponudio 505 milijuna dolara jer je tada prepoznao perspektivu Ine. ‘’Premda nismo imali informacije o radovima na Ininim poljima, znali smo da Sirija skriva veliki potencijal jer je Mol ondje već bio radio. Osim toga, Ina nam se činila perspektivnom kompanijom’’, rekao je Večernjaku Domokos Szollar, glasnogovornik Mola.

Više pročitajte ovdje

(pd)

Autor: Poslovni.hr
21. siječanj 2012. u 11:35
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve

ma hajde… zar su stvarno znali? ne bi nikada rekao…

MOL je znao? ha ha ha
Ma jok ti si LOLOVI

Čitajte danas Večernji, tako funkcionira “EU” od vrha do dna.
Meni je najjače da su Mađari bušili 4 godine (!!!) u Siriji i ništa nisu našli a onda je INA 100tinjak km dalje našla blago.

AL zato su Mađari našli par domaćih izdajnika i dokopali se inside informacija pa sa nešto casha (čijeg? odakle im 505milEURa) kupili i INU i domaće izdajnike i našu energetsku budućnost

Svi su sve znali i nisu znali u isto vrijeme.
Najžalosnije da kod nas još ima ljudi koji vjeruju da "ovi drugi" političari su bolji od ovih koji stvarno ne valjaju.

Jednino bih pred kraj života želio saznati što je zapravo Jaca htjela s antikorupcijskom politikom? [undecid]

Moglo bi vas Zanimati