Jeste li guglali informatičku industriju Hrvatske? Čisto da vidite što ona jest, kako bi se trebala razvijati, koliko ima zaposlenih, koliko se očekuje novih radnih mjesta u njoj tijekom iduće godine.

Jeste guglali softversku industriju? Jeste li tome dodali i Ministarstvo gospodarstva? I što vam ispada? Ništa?! I meni isto. Jedno veliko ništa.Tri mjeseca otkako smo na sva zvona mogli čuti da Hrvatska napokon, po prvi put u povijesti, ima industrijsku strategiju sa šest strateških industrija koje bi nam trebale osigurati budućnost, tu istu strategiju jedva možete i pronaći na stranicama Ministarstva gospodarstva. Ništa bolja nećete proći ni ako pretražite novu središnju stranicu države Gov.hr.Situacija postaje još apsurdnija kada pokušate pronaći imena šest strateških industrija pokretača Hrvatske. To su one industrija koje bi nam do 2020. trebale osigurati prosječan rast BDP-a od 2,85 posto godišnje i otvoriti 85 tisuća novih radnih mjesta.Znate li koje su to industrije?

Da, o tome smo dosta slušali prije tri mjeseca, ali iskreno, ni ja ne bih stavio ruku u vatru i kladio se da znam o kojim se točno industrijama radi. Ovako, na prvu, rekao bih da su tu farmacija, proizvodnja strojeva i softverska industrija. Za to o kojim se industrijama točno radi morao sam zaviriti u arhivu.Na Poslovni.hr pronašao sam da je riječ o: (NKD C21) proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka, (C25) proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, (C26) proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, (C27) proizvodnji električne opreme, (C28) proizvodnji strojeva i uređaja te (J62) računalnom programiranju, savjetovanju i povezanim djelantnostima.

Nestali dokument
Zanimljivo, zar ne? Jedan od ključnih dokumenata koje je Hrvatska donijela zbog svog razvoja, a ne manje važno, i stoga što je to bio uvjet da bi Europska komisija s Hrvatskom potpisala Partnerski sporazum kojim nam se otključavaju sredstva iz EU fondova, iščezao je s internetskih stranica Vlade i Ministarstva gospodarstva. Štoviše, prema njihovim se internetskim stranicama može pomisliti kao da ga nikada nije biti bilo. Možda je tako i bolje. Zlu netrebalo, nekome bi takav dokument mogao i naštetiti.Pitate se: a što trenutačno stoji na stranici Ministarstva gospodarstva?Pa stoje tri velika linka: Energetika, Industrija i Trgovina. Nema potrebe komentirati dosadašnje zasluge energetike i trgovine za stanje u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Dovoljno je pogledati hrvatsku vanjsko-trgovinsku bilancu unatrag dvadeset godina. Kontinuirani minus temeljen na vrlo žilavom, potentnom i nadasve kvalitetno strukturiranom uvozu. Pozitivno je stoga što se na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva nalazi i link na Industriju. To je onaj segment gospodarstva koji bi trebao taj minus preokrenuti u plus kroz rast domaće proizvodnje i izvoza, a time i izravno i neizravno rast radnih mjesta. No, svakako kliknite na link Industrija!

Bez pravih informacija
Pod tim se linkom nalaze: Investicije, Brodogradnja, Prerađivačka industrija, Inovacije, nove tehnologije i održivi razvoj, Offset programi i NATO, Programi i projekti EU. Ukoliko se pitate kakve veze NATO ima s hrvatskim strateškim industrijama, ili pak visokosubvencionirana brodogradnja ili pak temelji li se Industrijska strategija Hrvatske na EU fondovima, niste jedini. Nije da svemu tome nema mjesta na stranici Ministarstva gospodarstva, ali svakako ne pod linkom Industrije, a još manje pod tim linkom ukoliko prije svega tamo ne postoje linkovi za šest strateških industrija: farmaciju, metalurgiju, hardversku industriju, industriju električne opreme, industriju strojeva i softversku industriju.

Prije svega tamo bi trebale stajati industrije od kojih se očekuje da će otvoriti nova radna mjesta, privlačiti investicije i povečavati hrvatski izvoz.Za svaku od tih šest industrija na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva treba stajati pripadajući opis te financijski i ini pokazatelji, popis očekivanja do 2020. godine. Treba stajati i popis regulative za svaku od tih strateških industrija, te konkretne najave pojednostavljivanja te regulative. Trebaju stajati jednostavni priručnici kako pokrenuti posao u tim industrijama, koje institucije tu mogu pomoći i što će se učiniti da se trošak poslovanja u strateškim industrijama smanji.Trebaju stajati linkovi na istraživačke i obrazovne institucije koje mogu pomoći poduzetnicima u tim industrijama.

Treba stajati popis strukovnih udruženja i interesnih grupacija koja pomažu te strateške industrije. Nadalje, treba stajati popis institucija koja pomažu u izvozu predstavnicima strateških industrija. Treba stajati i popis financijskih institucija, kao i udruženja privatnih i inih investitora koji mogu osigurati financijsku pomoć u razvoju projekata u području određene strateške industrije. Jednako tako treba stajati i popis poslovnih inkubatora i akceleratora koji pomažu u pokretanju posla u određenoj strateškoj industriji, kao i popis poslovnih zona koje su posebno zainteresirane pomoći određenu stratešku industriju.

Neiskorišteni potencijal
Konačno, treba stajati link na Državni zavod za statistiku koji će izbacivati ciljane kvartalne izvještaje za svaku od šest strateških industrija.Uz sve to, Ministarstvo gospodarstva trebalo bi imati još jedan link: Modernizacija industrije.Jasno da u Hrvatskoj postoji niz drugih industrija koje treba dalje razvijati, neovisno o tome što nisu proglašene strateškima. Dovoljno je spomenuti turizam, poljoprivredu i drvnu industriju, a u posljednje vrijeme tekstilnu industriju.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Tu, naravno, ima mjesta i za brodogradnju, jer svaka od njih ima zavidan potencijal ukoliko ih se modernizira.U tome mogu pomoći marketing, prodaja, menadžment, logistika i kreativne industrije, a mogu pomoći i neke strateške industrije, poput proizvodnje računala i softvera, farmacije, proizvodnje strojeva, metalurgije i proizvodnje električnih uređaja. Pitanje je samo hoće li Vlada modernizaciju industrije koristiti kao polugu razvoja domaćih strateških industrija ili kao mjeru kojom se olakšava uvoz pa čak i konkurira proizvodima i uslugama naših strateških industrija. No, da bi se o tome pričalo treba prvo prestati skrivati strateške industrije.