Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Loši krediti banke tjeraju na kreativnost

Autor: Ana Blašković
01. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Stabilizacija loših kredita očekuje se od iduće godine, ali ostaju na višim razinama nego prije krize, što znači da bankama i dalje prijeti mogući udar na profite

Najgori udar krize možda jest prošao, ali pred bankama su i dalje teški dani. Pokazuje to najnovija studija konzultantske kuće Roland Berger u kojoj su se anketirani menadžeri u bankama srednje i istočne Europe izjasnili da i dalje operiraju pod pretpostavkom daljnjega kvarenja portfelja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Loša situacija s otplatom realno bi se mogla stabilizirati od sljedeće godine, ali zlatne dane prije krize nećemo ugledati još nekoliko godina. U brojkama to znači da će udio loših kredita ostati na oko 200 posto višim razinama nego prije krize najmanje još nekoliko sljedećih godina. U takvoj konstelaciji banke su prisiljene na kreativnost. U tišini su ekipirale svoje “call-timove” koji na pristojan, birokratsko hladan način telefonskim pozivima i redovitim podsjećanjem pokušavaju utjerati dug klijenata. U sljedećoj fazi, kad dug postane kroničan, banke će ga ili reprogramirati ako procijene da im se to isplati ili će se obratiti vanjskim agencijama za naplatu duga. U Hrvatskoj udio loših kredita u ukupnima iznosi 11,2 posto. No to još nije vrhunac jer se gospodarska situacija nije stabilizirala. Taj problem za banke znači da će i dalje biti prisiljene na kreativnost u rješavanju problematične otplate i izlaženje u susret klijentima jer u protivnom slijede novi otpisi i udar na profitabilnost kroz rezervacije.

Najgori udar krize možda jest prošao, ali pred bankama su i dalje teški dani. Pokazuje to najnovija studija konzultantske kuće Roland Berger u kojoj su se anketirani menadžeri u bankama srednje i istočne Europe izjasnili da i dalje operiraju pod pretpostavkom daljnjega kvarenja portfelja.

Loša situacija s otplatom realno bi se mogla stabilizirati od sljedeće godine, ali zlatne dane prije krize nećemo ugledati još nekoliko godina. U brojkama to znači da će udio loših kredita ostati na oko 200 posto višim razinama nego prije krize najmanje još nekoliko sljedećih godina. U takvoj konstelaciji banke su prisiljene na kreativnost. U tišini su ekipirale svoje “call-timove” koji na pristojan, birokratsko hladan način telefonskim pozivima i redovitim podsjećanjem pokušavaju utjerati dug klijenata. U sljedećoj fazi, kad dug postane kroničan, banke će ga ili reprogramirati ako procijene da im se to isplati ili će se obratiti vanjskim agencijama za naplatu duga. U Hrvatskoj udio loših kredita u ukupnima iznosi 11,2 posto. No to još nije vrhunac jer se gospodarska situacija nije stabilizirala. Taj problem za banke znači da će i dalje biti prisiljene na kreativnost u rješavanju problematične otplate i izlaženje u susret klijentima jer u protivnom slijede novi otpisi i udar na profitabilnost kroz rezervacije.

Autor: Ana Blašković
01. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close