Zvuči gotovo nevjerojatno, no u vremenima u kojima sumanuto tražimo svaku dostupnu kunu u Hrvatskoj utvrđujemo kako nikako ne uspijevamo uzeti za nas pripremljen novac, što od pristupnih europskih fondova, što od zajmova i darovnica europskih razvojnih i investicijskih banaka.

I prije analize koju je prvi put provela Vlada Zorana Milanovića suočavali smo se s lošim postocima iskorištavanja sredstava iz europskih fondova i institucija. Rezultate ne poboljšava ni edukacija administracije za bolju apsorpciju sredstava, u koju se također ulagalo u proteklome razdoblju, pa se i u najnovijim raportima Vladi i resornim ministarstvima sugerira da i dalje inzistiraju na boljoj koordiniranosti i pripremljenosti projekata za koje se traži financijsko pokrivanje. Od 668 milijuna eura namijenjenih za Hrvatsku iz europskih je fondova povučeno tek 42 posto novca. Pored toga, Hrvatska je od četiri europske investicijske banke zatražila i dobila ukupno gotovo 19 milijardi kuna zajmova za razvojne projekte, a od čega je još uvijek netaknuto više od osam milijardi kuna.Za mnoge projekte vremena za korištenje tih kredita i nema puno, pa je Vlada predložila da se za neke pokuša ishoditi produljenje roka za povlačenje. Takav je, primjerice, slučaj s Novom lukom Zadar, za koju će se od Europske investicijske banke tražiti odgoda do početka 2015. godine. Upravo ta banka, koja je za projekte u Hrvatskoj odobrila deset milijardi kuna kredita, od čega je iskorištena jedva polovica, najavljuje da će za zaboravne korisnike iz Hrvatske uvesti plaćanje penala. Trebaju li nam doista penali stizati na naplatu da bi nas se potaknulo da radimo ono što trebamo?Ministre, a posebice Branka Grčića, čeka dosta posla u sređivanju za povlačenje novca iz Europe, jer ako je tako tanko u pretpristupnom razdoblju, kada godišnje imamo na pladnju 150 milijuna eura, što nas tek čeka u idućim godinama, kada će nam se nuditi više od milijarde eura? Šef europske delegacije u EU Paul Vandoren godinama upozorava na to da je važno postići što veću efikasnost u korištenju novca iz fondova prije ulaska u EU, jer će to biti priprema za pravi posao. A za taj posao, ma koliko sami sebe uvjeravali da su sredstva koja nas čekaju u fondovima jedan od najjačih eurofilnih argumenata, ni nakon završenih pregovora i referenduma o članstvu ipak još nismo spremni.