U borbi protiv dužničke krize, čelnici 23 zemlje članice EU postigli su dogovor o strožoj i prije svega jedinstvenijoj budžetnoj politici, javlja Deutsche Welle.

Nicolas Sarkozy / EPA

Mjere, između ostalog, predviđaju uvođenje tzv. kočnica zaduživanja u nacionalno zakonodavstvo i automatsko uvođenje kazni za zemlje koje se ne budu držale kriterija za gospodarsku stabilnost. Dosad kazne nisu bile automatske nego se o njima odlučivalo od slučaja do slučaja. Kompatibilnost dogovorenih mjera s europskim zakonima nadzirat će Europski sud. Ostavljena je otvorena i mogućnost uvođenja spornih europskih obveznica. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koju se uz francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja smatra glavnom zagovornicom jedinstvenije budžetne politike, smatra da je sporazum usprkos činjenici da ga nije podržalo svih 27 nego samo 23 članice, velik uspjeh za posrnulu zajedničku valutu. “17 zemalja zone eura moraju ponovno dobiti na vjerodostojnosti. I mislim da smo današnjim zaključcima to dobrim dijelom i postigli”, zaključila je Merkel.

Prije toga je zbog otpora Velike Britanije propao pokušaj dogovora oko promjene Europskog ugovora. Velika Britanija je, naime, svoj pristanak na promjenu ugovora uvjetovala ustupcima koji bi prije svega išli na ruku financijskoj branši u Londonu. “Uvjeti koje je postavio britanski premijer David Cameron su potpuno neprihvatljivi”, rekao je Nicolas Sarkozy. On je naglasio da će tekst novog međudržavnog ugovora biti sastavljen do ožujka sljedeće godine. Koliko će članica na kraju staviti svoj potpis ispod ovog dokumenta još je neizvjesno. Umjesto promijenjenog Europskog ugovora Unija će tako dobiti novi, dodatni ugovor ali bez svih 27 potpisa. Mediji već govore o ugovoru “17+6” za 17 zemalja članica zone eura i dodatnih šest članica koje su taj ugovor podržale.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nije skrivao žaljenje što nije postignut dogovor svih članica ali je usprkos tomu rekao kako se radi o “primjerenoj odluci”. Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy je utješio prisutne zaključkom kako je trenutno važno da Europa pošalje signal da stoji iza svoje valute. “Ugovori između pojedinih članica se mogu brže mijenjati nego zajednički ugovori a sad je brzina najvažnija kako bismo djelovali vjerodostojno”, rekao je Van Rompuy.

Iako su iz dogovora izostale još tri članice, Mađarska, Češka i Švedska, odlučujućim se smatra britansko protivljenje jer je definitivno. Promatrači procjenjuju da je neuspio pokušaj da se svih 27 članica dogovori oko zajedničke budžetne i financijske politike težak udarac za samu Europsku uniju, koja će se u budućnosti kretati “u dvije brzine”. Neki mediji, poput njemačkog Spiegela već pišu o raskolu. No, podjela je oslabila i namjeru Angele Merkel za stvaranjem čvrstih temelja za novu i strožu budžetnu politiku unutar cijele Unije. Ona unatoč tomu govori o dobrim osnovama za budžetnu uniju koja bi trebala postati i “unija stabilnosti”, prenosi Deutsche Welle.

(pd)

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište