Visokim kamatama na štednju građana uskoro je odzvonilo, najavio je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka na marginama zagrebačkog skupa u povodu desete obljetnice Hrvatske udruge banaka. “Banke će morati smanjivati aktivne kamate jer moraju smanjivati troškove depozita”, kazao je Prka. Upitan o rastu loših kreditnih plasmana hrvatskih banaka, Prka je istaknuo kako je primjetan trend rasta kreditnog rizika, ali da on nije u zoni nepredvidljivog. “Razina loših kredita je umjerena i ispod je razine zemalja u okruženju. Očekujem rast loših kredita kod malih i srednjih poduzeća.” Prema njegovu mišljenju, u 2010. može se očekivati blag oporavak gospodarstva, ali on ovisi o broju učinjenih strukturnih reformi. “Nedostaju koordinirane mjere između financijskog, monetarnog, realnog i javnog sektora”, kazao je Prka.

Pobijanje teza
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, u svom je predavanju pokušao na temelju rezultata istraživanja pobiti četiri ustaljene teze o hrvatskom bankarstvu. To su rasprodaja “nacionalnog blaga”, nepodupiranje gospodarstva, golemi profiti banaka te prebrzi rast kredita. Što se tiče prve teze, visoki udjel stranih banaka u Hrvatskoj od 90 posto uobičajen je za tranzicijske zemlje. Samo Ukrajina, Slovenija i Rusija imaju niže stope udjela stranih banaka, kazao je Šonje. No upravo zbog internacionalizacija bankarskog sektora te neovisnosti središnje banke Hrvatsku nije pogodila financijska katastrofa kao u Mađarskoj ili Letoniji. “Krhkost financijskih sustava Mađarske, Letonije ili Ukrajine dijelom je posljedica nedovršene internacionalizacije bankarskog sektora”, tvrdi Šonje. Što se tiče teze o povećanom kreditiranju građana nasuprot gospodarstva, Šonje ističe da je to točno ako se pogledaju samo kreditni plasmani tvrtkama nasuprot stanovništvu. “Razvoj financijskih institucija i tržišta doveo je do diverzifikacije izvora financiranja tvrtki”, smatra Šonje. Ako se uzmu u obzir i inozemni krediti tvrtkama, iznos leasing plasmana te prikupljena sredstva na tržištima kapitala, iznos plasiranih sredstava tvrtkama daleko premašuje iznos plasiran građanstvu.

Ubiranje ekstra profita
Prema mišljenju Šonje, pada u vodu i teza o ubiranju golemih bankarskih ekstra profita. “Podaci pokazuju da je kamatna marža od 2000. do 2009. godine u stalnom padu. Kamatne stope na stambene kredite, najzanimljivije građanstvu, u posljednjih pet godina u prosječnom su rasponu kamatnih stopa u eurozoni.” Indikator profitabilnosti banaka (ROE) iznosi oko 8 posto, a najvišu razinu od 16 posto dosegnuo je 2004. godine. Nema govora o kreditnom riziku banaka jer je kapitaliziranost vrlo zadovoljavajuća, zaključuje Šonje.

Ocjena

Prema EBRD-ovim indeksima uspješnosti reformi, Hrvatska je među najuspješnijim tranzicijskim zemljama po uspješnosti reforme bankarskog sektora. Hrvatska ima maksimalnu ocjenu 4 i u rangu je s Češkom, Estonijom, Mađarskom i Letonijom.