Znanstvenici su pronašli vezu između konzumacije zamjena za šećer i pada kognitivnih funkcija, što je izazvalo novu raspravu o dugoročnoj sigurnosti ovih popularnih proizvoda. Studija, koja je prvi put objavljena u časopisu Američke akademije za neurologiju, istraživala je utjecaj umjetnih zaslađivača na zdravlje mozga prateći prehrambene navike gotovo 13.000 odraslih osoba u Brazilu tijekom osam godina, nakon čega su analizirane njihove kognitivne sposobnosti. Sudionici, prosječne dobi od 52 godine, na početku istraživanja ispunili su detaljan upitnik o svojim navikama u prehrani i konzumaciji pića tijekom posljednjih godinu dana, što je istraživačima pomoglo da ih svrstaju u tri skupine na temelju unosa umjetnih sladila. Istraživanje se usredotočilo na sedam uobičajenih zaslađivača, uključujući aspartam, saharin, acesulfam K te šećerne alkohole poput eritritola, ksilitola i sorbitola, od kojih se mnogi često nalaze u ultra-prerađenoj hrani i proizvodima koji se reklamiraju kao niskokalorični.

DEMOGRAFSKA MJERA

Država daje 15.000 eura za auto, evo tko će moći koristiti novu mjeru Vlade

“Niskokalorični i bezkalorični zaslađivači često se doživljavaju kao zdrava alternativa šećeru, no naši nalazi sugeriraju da određeni zaslađivači mogu s vremenom imati negativne učinke na zdravlje mozga”, izjavila je dr. Claudia Kimie Suemoto sa Sveučilišta u São Paulu u Brazilu, jedna od autorica studije. Grupa s najnižom konzumacijom unosila je u prosjeku 20 miligrama zaslađivača dnevno, dok je skupina s najvišim unosom konzumirala prosječno 191 miligram dnevno. Kako bi se to stavilo u perspektivu, studija je navela primjer aspartama, jednog od najprepoznatljivijih umjetnih sladila, pojašnjavajući da je “količina koju je konzumirala skupina s najvišim unosom bila otprilike jednaka količini aspartama u jednoj limenci dijetalnog gaziranog pića”. Rezultati su pokazali da je ova veza bila posebno izražena kod odraslih osoba mlađih od 60 godina te kod osoba koje boluju od dijabetesa.

Sudionici su tijekom osam godina praćenja podvrgnuti kognitivnim testovima na početku, sredini i na kraju studije, pri čemu su se mjerile verbalna fluentnost, radna memorija, prisjećanje riječi i brzina obrade informacija. Nakon što su autori studije uzeli u obzir i prilagodili podatke za faktore kao što su dob, spol, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti i druge relevantne čimbenike koji bi mogli utjecati na rezultate, utvrdili su “jasnu razliku” između skupina. Studija je otkrila da su “ljudi koji su konzumirali najveće količine zaslađivača doživjeli 62 posto brži pad u ukupnim sposobnostima razmišljanja i pamćenja od onih koji su konzumirali najmanje”. Znanstvenici su procijenili da je ta razlika usporediva s otprilike 1,6 dodatnih godina starenja mozga. Srednja skupina pokazala je kognitivni pad koji je bio 35 posto brži od najniže skupine, što odgovara starenju od dodatnih 1,3 godine. Zanimljivo je da dob sudionika imala primjetan utjecaj na rezultate, jer pojedinci stariji od 60 godina nisu pokazivali isti obrazac kao mlađi članovi u njihovim skupinama.

Istraživači su, međutim, izričito upozorili da nalazi studije ne dokazuju uzrok i posljedicu te se ne bi trebali tako tumačiti. “Rezultati ne pokazuju da zaslađivači izravno uzrokuju kognitivni pad”, navodi se u studiji. “Oni otkrivaju povezanost, što znači da bi drugi čimbenici mogli pomoći u objašnjenju ovog obrasca.” Drugim riječima, moguće je da ljudi koji konzumiraju više umjetnih zaslađivača imaju i druge životne navike ili prehrambene obrasce koji doprinose bržem kognitivnom padu, a koji nisu u potpunosti obuhvaćeni ovim istraživanjem. Unatoč tome, ovi nalazi potiču na daljnja istraživanja o dugoročnim učincima ovih široko rasprostranjenih aditiva u hrani.

Reakcije stručnjaka i regulatorna tijela

Nakon objave studije, stručna javnost reagirala je s oprezom. Mnogi stručnjaci naglasili su da se radi o opservacijskoj studiji koja, iako statistički značajna, ne može sama po sebi dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Međunarodna udruga zaslađivača (ISA) pozvala je na pažljivo tumačenje nalaza, ističući da zbunjujući faktori poput cjelokupnih prehrambenih obrazaca i načina života mogu značajno utjecati na rezultate. S druge strane, vodeća svjetska regulatorna tijela, poput Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), za sada nisu promijenila svoje službene stavove o sigurnosti odobrenih zaslađivača. EFSA je u svojim nedavnim ponovnim procjenama, uključujući i onu za aspartam, zaključila da su zaslađivači sigurni pri trenutnim razinama izloženosti i da nema dokaza o neurotoksičnosti. Slično tome, FDA je ponovno potvrdila svoj stav o sigurnosti aspartama, navodeći kako se ne slaže s klasifikacijom Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) koja je aspartam označila kao “moguće kancerogen”, ističući “značajne nedostatke” u studijama na koje se IARC oslanjao.

Mogući mehanizmi iza zabrinjavajuće veze

Znanstvenici istražuju nekoliko mogućih bioloških putova kako bi objasnili uočenu vezu između umjetnih zaslađivača i kognitivnog zdravlja. Vodeća hipoteza usredotočena je na poremećaj takozvane osovine crijeva-mozak, složene komunikacijske mreže koja povezuje probavni sustav i središnji živčani sustav. Sve je više dokaza koji sugeriraju da umjetni zaslađivači, za koje se nekoć smatralo da su biološki inertni, mogu promijeniti sastav crijevne mikrobiote, zajednice mikroorganizama u našem probavnom traktu. Taj poremećaj može dovesti do smanjenja broja korisnih bakterija, narušavanja integriteta crijevne barijere te poticanja sistemske upale i neuro-upale, procesa koji se sve više povezuju s razvojem neurodegenerativnih bolesti. Drugi predloženi mehanizam je “metabolička konfuzija”, gdje mozak prima signal slatkog okusa bez odgovarajućeg unosa kalorija, što s vremenom može poremetiti centre za nagrađivanje, kontrolu apetita i signale sitosti. Ova rasprava odvija se u kontekstu sve veće upotrebe zaslađivača diljem svijeta, s globalnim tržištem procijenjenim na više od četiri milijarde američkih dolara, potaknutim rastućom sviješću o zdravlju i borbi protiv pretilosti.