Stanje u brodogradnji na svjetskom je tržištu katastrofalno, no neovisno o tome hoćemo li mi preuzeti škverove ili ne, vjerujem da posla uvijek ima, ustvrdio je Nenad Končar, predsjednik Uprave Jadranskih ulaganja, koji je u ponedjeljak ušao u tri državna škvera, Brodotrogir, Kraljevicu i 3. maj, i počeo dubinsko snimanje. Prema njegovim riječima, velik je potencijal za škverove u energetici, odnosno u gradnji vjetroturbina za pučinske vjetroelektrane i platforme.
“Na sjeveru Europe škverovi su se s pogoršanjem situacije i padom narudžbi brodova počeli okretati vjetroagregatima, turbinama i drugim pomorskim objektima. Na tim poslovima zaposlenost je osigurana i pratećim industrijama. Hrvatska nema vjetroelektrane na moru”, upozorio je Končar i dodao kako u tome leži velik potencijal. Pojasnio je kako je dodatna prednost takva projekta u tome što je iskoristivost snage vjetra na moru gotovo dvostruko veća nego na kopnu te da Hrvatskoj nedostaje energije. Prema njegovim riječima, izgledno je da će se u sklopu najavljenog vala investicija u energetskom sektoru graditi takva pučinska vjetroelektrana kapaciteta 500 MW i u Hrvatskoj, a procijenjena je vrijednost investicije oko milijardu eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Prvo privatizacija pa onda neka grade vjetro-postolja za privatne investitore koji ce snositi rizik i pobrati dobit (ako ju ostvare). Neka se skinu poreznim obveznicima sa grbace. Nema vise subvencija. Gotovo – ili prodaja investitoru (100%) ili stecaj!
Brodogradilište u Gdansku izvukla su upravo postolja (“jarboli”) za vjetroelektrane. Danas na to otapada skoro pola njihovog ukupnog prihoda, Naša brodogadilišta bi se trebala požuriti dok ne postan prekasno jer ih nitko neće čekati. Tržište vjetroelektrana je jako volatilno.
Drugo, s ovako slabim iskorištenjem kapaciteta gubici su im vjerojatno toliki da se ne mogu niti sagledati.
Treće, govoriti o generalnoj situaciji u brodogradnji je promašaj jer je to preopćenito. Pa sada postaju popularni brodovi za prijevoz rasutog tereta od 400.000 tona (nije greška, 400.000 tona) koji voze željeznu rudu iz Brazila u Kinu. Ali to naravno nijeza nas.
Očito je da je Končar dobronamjeran i trebalo bi što prije s njim postići dogovor ako je to moguće.
Uključite se u raspravu