EN DE

Kod velikih poslova Bruxelles i AZTN provjeravat će novac iz trećih zemalja

Autor: Marija Brnić
18. listopad 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Predsjednica Vijeća AZTN-a je Mirta Kapural/Luka Antunac/PIXSELL

Novim zakonom kompanije će na natječajima većima od 250 milijuna eura davati uvid u primljene poticaje.

Svi budući kapitalni projekti u Hrvatskoj poput Pelješkog mosta ili HŽ-ove modernizacije pruge Dugo Selo-Novska, po novome će morati proći rigoroznu proceduru još jedne provjere prije nego što se na njih stavi potpis.

U postupak javne rasprave, naime, Ministarstvo gospodarstva stavilo je prijedlog zakona o primjeni uredbe EU o stranim subvencijama koje narušavaju unutarnje tržište.

Kažnjavanje za krive podatke

Uredba se odnosi na tvrtke iz tzv. trećih zemalja, izvan EU, a cilj je eliminirati one poduzetnike koji zahvaljujući primanju financijskih poticaja u svojim državama na tržištu EU članica postižu prednost i niskim cijenama uzimaju poslove domaćim poduzetnicima. Time se strane ponuditelje napokon stavlja u ravnopravan položaj kao tvrtke članica EU, koje već odavno posluju pod strogo kontroliranim i ograničenim pravilima o državnim potporama.

Glavni operativac na domaćem terenu bit će AZTN, na čijem je čelu Mirta Kapural/Sanjin Strukić/PIXSELL

Na snazi je, inače, već jedan zakon kojim se provodi analiza ulagača iz trećih zemalja, zakon o provjeri stranih ulaganja. Njime se investitori ocjenjuju iz aspekta nacionalne sigurnosti prilikom ulaska u vlasničku strukturu tvrtki u strateškim sektorima poput energetike, poljoprivrede, infrastrukture, zdravstva, kritične tehnologije. Proteklih tjedana primjerice svjedočili smo takvoj provjeri turskog ulagača u preuzimanju pulskog brodogradilišta Uljanik.

Novim se propisom o stranim subvencijama, pak, fokus prebacuje sa sigurnosti na ekonomski doping – utvrđuje se je li tvrtka koja se uključuje u utrku za poslove vrijednosti veće od 250 milijuna eura primila od svoje države financijske ‘injekcije’ i time neopravdano osigurala povlaštenu poziciju na natječajima. Same tvrtke koje dolaze izvan područja EU predavat će izjave o svakom euru koji su dobile od svojih država kada se natječu za poslove vrijednosti većoj od 250 milijuna eura.

Alarm se pali ako je subvencija u posljednje tri godine prelazila 4 milijuna eura. Osim na natječajima za poslove, ovakva provjera propisuje se i za postupke preuzimanja tvrtki, pri čemu će Europska komisija imati pravo veta na temelju porijekla novca. Ako kompanija iz trećih zemalja cilja preuzeti europsku tvrtku čiji promet u EU-u prelazi 500 milijuna eura, a ostvarila je u protekle tri godine više od 50 milijuna eura stranih subvencija, transakcija će biti automatski zaustavljena te će morati čekati odobrenje iz Bruxellesa.

Po novom zakonu, Europska komisija imat će ovlast pokretanja istrage po službenoj dužnosti ako posumnja da je neki ponuditelj posao dobio zahvaljujući nelojalnim subvencijama, čak i ako su projekti ispod propisanih financijskih pragova. Glavni operativac na domaćem terenu bit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koja će za potrebe EK na domaćem terenu obavljati nenajavljene ‘inspekcije’ i pretrage ureda.

Automatsko zaustavljanje

Provjera se propisuje i za postupke preuzimanja tvrtki, pri čemu će Europska komisija imati pravo veta na temelju porijekla novca

Predviđene su i stroge kazne za slučajeve ako tvrtke odbiju suradnju ili daju lažne podatke. EK može kazniti tvrtke koje prešute ili lažu u papirima o subvencijama poslanima u Bruxelles, a kazne sežu do 10 posto njihovog godišnjeg prometa, dok AZTN kažnjava nepravilan lokalni rad.

Domaća agencija može izreći novčanu kaznu do 1 posto ukupnog prometa tvrtke u prethodnoj godini ako ona dostavi netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke, ako ih ne dostavi na vrijeme te ako odbije suradnju pri inspekciji. Za odugovlačenje i administrativno kočenje postupka AZTN može razrezati i dnevnu kaznu, za svaki radni dan kašnjenja do 5 posto prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj financijskoj godini.

Sami se povukli iz nadmetanja

Pod lupom zbog ovog propisa prvenstveno će biti azijske tvrtke, što se vidjelo već u prvom slučaju koji je na razini EU proveden na temelju ove uredbe, koja je operativna od 2023.

U Bugarskoj je, naime, iz utrke za nabavu električnih vlakova vrijednih 610 milijuna eura eliminirana kineska državna tvrtka CRRC Qingdao Sifang Locomotive. Nakon što je EK pokrenula istragu, kineski se proizvođač sam povukao iz postupka nadmetanja kako bi izbjegao daljnje češljanje poslovnih knjiga.

Autor: Marija Brnić
18. listopad 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati