Na Trećem plenarnom zasjedanju 18. centralnog komiteta Kineske komunističke partije predsjednik Xi Jinping otkrio je plan za reforme koje će se u Kini provesti u sljedećih deset godina.

Prije ove objave Centar za istraživanje razvoja Državnoga vijeća, službeni kineski skup mozgova, predstavio je svoj prijedlog reforma, takozvani "Plan 383", koji daje uvid u smjer kojim će se reforme kretati. Kako bi izbjegla takozvanu "zamku srednjeg dohotka", do koje dolazi kad se rast gospodarstva u razvoju stabilizira umjesto da dosegne status visokog dohotka (koji, prema definiciji Svjetske banke po glavi stanovnika iznosi barem 12.616 dolara), treba riješiti temeljne strukturne probleme kineskog gospodarstva. 

Ciljevi plana
Pritisak itekako postoji. S dohotkom po glavi stanovnika od preko 6000 dolara Kinezi su sve zahtjevniji, traže provjerene prehrambene proizvode, čist zrak, transparentnu vlast, povoljne stambene uvjete, kvalitetno obrazovanje, socijalno osiguranje te jednake prilike. Istovremeno su sve glasniji pozivi međunarodne zajednice da Kina preuzme odgovornosti velike sile – i to ne samo na području trgovine i ulaganja, već i u pitanjima kao što su zaštita okoliša i globalno upravljanje. Kako bi pridobila potporu javnosti za reforme te time povećala šanse za uspjeh, vlada mora jasno i pristupačno objasniti svoje ciljeve. Ocrtati prijedloge – koji su dalekosežni kao reforme Denga Xiaopinga iz 1978. – jednostavnim, izravnim pojmovima nije lak pothvat, no Planu 383 to je razmjerno lako uspjelo.

"383" kratica je sadržaja plana. Kao prvo, prijedlog opisuje odnose između tri glavne stavke kineskoga gospodarstva: vlade, poslovnog sektora i tržišta. Kao drugo, ističe osam ključnih područja reforme: upravu, politiku konkurentnosti, zemljišta, financije, javne financije, državnu imovinu, inovacije te liberalizaciju međunarodne trgovine i financija. Kao treće, naglašava tri vezana cilja: smanjenje vanjskog pritiska na promjenu domaće politike, razvoj društvene uključivosti putem temeljnog programa socijalne sigurnosti te smanjenje neučinkovitosti, nejednakosti i korupcije putem opsežne reforme ruralnih zemljišta. Plan prepoznaje da reforme moraju biti opsežne, dosljedne i konkretne, s jasnim ciljevima, izvedivim programima te učinkovitim kapacitetom primjene. Istovremeno potvrđuje da se odnosi i percepcije ne mogu mijenjati preko noći te da u zemlji s 1,3 milijarde stanovnika brza, dalekosežna transformacija nije realna.

U tom kontekstu, nova zona slobodne trgovine u Šangaju napredni je eksperiment u sklopu reforme i liberalizacije administrativnog sektora. Zona slobodne trgovine regulira strana ulaganja putem pristupa "negativne liste", koja navodi područja u kojima su strana ulaganja zabranjena ili ograničena te time i podložna posebnim administrativnim mjerama. Već samo ta ideja graniči s revolucijom jer će stranim igračima olakšati da oblikuju odnos kineske države i tržišta. Kineskom je državnom vrhu očito jasno da gopodarstvo ne može ostvariti puni potencijal dok središnja i lokalna birokracija služe kao zamjena za tržište. Štoviše, kultura prilagodljivog eksperimentiranja i učenja na temelju lokalnog i međunarodnog iskustva već je prisutna u kineskoj birokraciji te ugrađena u planiranje i pokretanje projekata i programa reformi.  

Država i tržište
U posljednjih su nekoliko godina studije slučaja, pod vodstvom kineskih vlasti i uz pomoć akademika i skupova mozgova, pokazale da sučeljavanje države i tržišta leži prvenstveno na općinskoj razini, osobito u ključnim sektorima industrije, usluga, zemljovlasništva, infrastrukture i financija. Studije su također pokazale da je 17 kineskih gradova, od kojih svaki ima više od tri milijuna stanovnika, već dosegnulo status visokog dohotka. U tim gradovima ukupno živi 155 milijuna ljudi (11,5 posto ukupnog stanovništva Kine), a njihov BDP iznosi 2,1 bilijun dolara (29,1 posto ukupne kineske proizvodnje). S obzirom na to da je u urbanim sredinama 80 posto nekretnina u privatnom vlasništvu, dohodak kućanstva, naročito kućanstava u sklopu imanja, već premašuje srednji dohodak mnogih gospodarstava. Prema službenim procjenama cijena (koje su niže od tržišnih cijena), vrijednost nekretnina u Kini već je dosegnula 261 posto BDP-a, slično omjeru kakav bilježi SAD. Kina je očito zbog izvozne, proizvodne industrijske revolucije uspjela prikupiti značajno domaće bogatstvo, no kako pokazuje pad njezina rasta, ovaj model ima svoje granice. Za uspješan prijelaz u sljedeću fazu stvaranja bogatstva, zahvaljujući uslužnom sektoru i industrijama temeljenim na znanju, trebat će tržišno orijentiraniji pristup u kojem država ustupa dio kontrole nad gospodarstvom te se usmjerava na zaštitu prava vlasništva, pružanje socijalnih usluga, smanjenje zagađenja i iskorjenjivanje korupcije. Za ostvarenje uspješnog gospodarstva potrebna je bolja uprava te veća podrška tržišnim inovacijama. 

© Project Syndicate, 2013.

Koautor članka Xiao Geng je direktor razvoja u Globalnom institutu Fung

Priznanje ministarstva

Hrvatski poslodavci prepoznati kao prijatelji obitelji: ovogodišnji dobitnici priznanja

Energetska samodostatnost

Ova jedinstvena platforma energiju pretvara iz troška u profit