Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Jeftiniji rad u funkciji uvoza ili izvoza?

Autor: Bernard Ivezić
23. ožujak 2014. u 22:00
Podijeli članak —

Niti jedna industrija u Hrvatskoj nije sastavljena samo od izvoznika tj. proizvođača, već se sastoji i od uvoznika kojima poticaji nisu potrebni.

Strasti su uzavrele i prije nego je Ministarstvo gospodarstva dalo detaljan popis posebnih mjera za jačanje industrija pokretača iz Industrijske strategije Hrvatske.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Posebno se velika bura digla oko prijedloga da se rastereti cijena rada u pokretačkim industrijama.Iako bi se upravo zato na prvi pogled moglo činiti da se bura diže oko pitanja koje su industrije na popisu pokretača a koje nisu, uzrok najnovijeg podizanja strasti zapravo je mnogo dublji.Tiče se odnosa uvoza i izvoza. Vlada tvrdi da želi potaknuti izvoz. No, postavlja se pitanje hoće li snižavanjem cijene rada u pokretačkim industrijama zapravo mnogo više utjecati na pojeftinjenje uvoza u tim industrijama nego na jačanje domaće proizvodnje?! Niti jedna postojeća industrija u Hrvatskoj nije sastavljena samo od izvoznika, tj. proizvođača, koje bi trebalo poticati pa i kroz cijenu rada, već se sastoji i od uvoznika-prodavača, kojima poticaji nisu potrebni.

Strasti su uzavrele i prije nego je Ministarstvo gospodarstva dalo detaljan popis posebnih mjera za jačanje industrija pokretača iz Industrijske strategije Hrvatske.

Posebno se velika bura digla oko prijedloga da se rastereti cijena rada u pokretačkim industrijama.Iako bi se upravo zato na prvi pogled moglo činiti da se bura diže oko pitanja koje su industrije na popisu pokretača a koje nisu, uzrok najnovijeg podizanja strasti zapravo je mnogo dublji.Tiče se odnosa uvoza i izvoza. Vlada tvrdi da želi potaknuti izvoz. No, postavlja se pitanje hoće li snižavanjem cijene rada u pokretačkim industrijama zapravo mnogo više utjecati na pojeftinjenje uvoza u tim industrijama nego na jačanje domaće proizvodnje?! Niti jedna postojeća industrija u Hrvatskoj nije sastavljena samo od izvoznika, tj. proizvođača, koje bi trebalo poticati pa i kroz cijenu rada, već se sastoji i od uvoznika-prodavača, kojima poticaji nisu potrebni.

U IT industriji je to lako prepoznati. Unazad dvije godine iz IT-a, kao generičkog naziva za sve informatičko, profilirala se domaća softverska industrija koja okuplja tvrtke koje proizvode softver u Hrvatskoj i izvoze ga mahom na Zapad. No, tako je i u drugim industrijama, primjerice automobilskoj gdje s jedne strane postoje uvoznici vozila i s druge izvoznici: proizvođači djelova za automobile pa čak i proizvođači cijelih vozila. Nadalje, industrija se danas snažno pomiče od proizvodnje prema istraživanju i razvoju jer se tu stvara najveća dodana vrijednost dok je sama izrada stvari sve jeftinija.Stoga pitanje nije treba li pojeftiniti rad već gdje?

Autor: Bernard Ivezić
23. ožujak 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

cijena rada nije kategorija o kojoj će odlučivati niti poslodavci niti ikakvi zakoni ili poticaji nego je cijena rada kategorija o kojoj će odlučivati isključivo djelatnici ili radnici na način da protuvrijednost u novcu za svoj uloženi rad zadovoljava njihove osobne potrebe!

također, kada se načela tema uzroka krize u hrvata, isklučivu odgovornost ima klijentelistički i nepotistički postavljen državni sustav ustanoviljen od političkih aristokracija radi vlastitih korumptivnih interesa i interesa isisavanja proračunskih sredstava u kojemu nije mogao egzistirati nitko tko nije bio član udružene organizacije, radi kojega su donošeni nebulozni i komplicirani zakoni, radi kojega se kupovao socijalni mir raznim socijalnim pravima, radi kojega su uvedeni mnogi nebulozni fiskalni i parafiskalni porezi, radi kojega su ćisto pokrića radi razni šerifi izmišljali svakojake “javne” projekte koji su se naplačivali po više puta i radi kojih su dignuti mnogi krediti…itd,itd…

uglavnom, uopće je bezpredmetno demagoški tražiti pojedinačne krivce dok državni sustav 3,8M građana RH košta 200 milijardi kn godišnje što fiskalnih što parafiskalnih nameta i sve dok se državna potrošnja ukupno ne svede 80 – 100 milijarsdi kn godišnje, do tada se u RH neće ništa bitno promijeniti, niti će radnici raditi niti poduzetnici ulagati!

Kak da optereti gradjevinarce kad su svi u stecaju ili predstecaju. U krizu su te doveli gradjani, suludom potrosnjom i pretvaranjem novca u cigle i beton, umjesto u produktivnu imovinu.

Ne treba ministarstvo nikoga stimulirati, niti pooticati izvoz. Nek vlada smanji poreze na dohodak koji je sulud…….kao i svi ostali porezi koji opterećuju biznis. Nek opterete građevinarce koji su nas doveli do ove krize……….

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close