Banke se još nisu ni oporavile od šokantnog pada dobiti od 75 posto, a već ih čekaju rezultati stres testa.

Prema njemu do kraja godine banke neće moći naplatiti 19 posto ili petinu svih kredita koje su odobrile. To je dobar scenarij, u kojem će uprave upregnuti odjele naplate da gone klijente u pokušaju da smanje gubitke. Dobar scenarij podrazumijeva mršavi gospodarski rast od 0,7 posto te stabilan tečaj kune prema euru. U šok scenariju nastupa kombinacija šokova: BDP pada 1,2 posto, eurozona nastavlja tonuti u recesiju, financijska kriza ponovno se razbuktava i pogoršavaju se uvjeti financiranja te kuna deprecira prema euru deset posto, no ostaje stabilna prema švicarskom franku. U tom scenariju, kojem su modeli Hrvatske narodne banke proračunali vjerojatnost od tek 5 posto, problematični krediti narasli bi na 25 posto ukupnih, pri čemu bi svaki drugi plasiran tvrtkama bio teško ili nikako naplativ.

Loši potrošački krediti porasli bi na 16 posto, a za razliku od sadašnjih osam posto, građani tada ne bi vraćali 11 posto stambenih kredita. U tom slučaju prosječna adekvatnost kapitala banaka pala bi ispod 18 posto, četiri posto niže nego u temeljnom scenariju. Budući da je pokrivenost aktive kapitalom poprilično šarolika kategorija među domaćim bankama, njih deset koje drže devet posto tržišta ne bi zadovoljilo zakonski minimum. Pet najmanjih, koje zajedno imaju dva posto tržišta, pokazalo bi se najranjivijima jer bi zaronili ispod osam posto adekvatnosti kapitala. Drugim riječima, trećina banaka morala bi potražiti modalitete za kapitalno jačanje bilanci; od novih dokapitalizacija postojećih vlasnika, traženja strateških partnera do udruživanja s jučerašnjim konkurentima.

Pitanje je li šok scenarij baš toliko malo vjerojatan? Bez reformi od kojih bježi vlast, ali i pretendenti na nju, nema rasta, izvoza, poslovna klima je mizerna, ulagači nas zaobilaze… Je li nevjerojantno da bi se oporavak u eurozoni mogao bi otklizati u recesiju uoči stres testa od kojeg drhte europske banake ili da bi se ulagači u regiji mogli jače razduživati zbog dizanja kamatnih stopa u SAD-u? Ili da bi nam zbog nekredibilne politike i pada rejtinga moglo poskupjeti financiranje? Jedino što je nevjerojatno u tom scenariju jest deprecijacija kune pa bi banke nadohvat ruke trebale imati spreman pričuvni plan za šok scenarij.